VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 3. - 193
193 templarima, a njegov su dar potvrdili kraljevi Stjepan i Bela. 14 z ) Te su dakle zemlje otpale od Prodavića negdje oko polovice dvanaestoga vijeka. Posjed, što ga ban Borić dao križarima, odgovara današnjem Gjurgjevcu, dok je posjed biskupov bio nešto zapadnije. 143 ) Ovim su darovima bile znatno umanjene gradske zemlje kraj samoga Prodavića. Godine 1244. poklonio je kralj Bela Prodavić Korardu porijeklom Nijemcu, i otada je posjed često mijenjao vlasnike. Već Korardov sin Korard izgubio je zbog nevjere svoj novi posjed, a Bela ga na to poklonio ostrogonskom nadbiskupu Filipu i njegovu bratu županu Tomi. 144 ) Dvojbeno je, jesu li braća Filip i Toma* ikada taj posjed držala, te ga je već godine 1273. poklonio banu Henriku kralj Vladislav. 145 ) Otada je ostao u vlasti porodice plemića od Kisega (Gisingovaca) sve, dok ti nijesu godine 1326. i 1327. izgubili svoja prekodravska imanja. Prodavić je sada dobio njihov pobjednik ban Mikić, dotično njegovi sinovi Stjepan i Akuš. 140 ) Težište posjeda nije tada više bio sam Prodavić, nego sjevernija Struga. Odgovara Hlebinama. Zaključujemo to otale, što je današnji Sigetec pripadao prvotno koprivničkim zemljama, pa on ne može doći u obzir, a medje su Struge išle od Drave-na Koprivnicu i opet na Dravu. Medjaši su bili Pavao sin Banka i Jakob sin Andrije sina Mikule. Ban Mikić i njegovi sinovi nastojali su svoj posjed povećati. Ponajprije su stekli neke zemlje na Hotvi i kod Gjurgjevca u ime duga. što su ga nekoji plemići dugovali na porezu banovštini. Za te su zemlje imali sinovi bana Mikića razmirica s nasljednikom Mikića banom Nikolom, ali su konačno ipak njima ostale. 147 ) Zamjenom s križarima dobio je Stjepan sin bana Mikića Zdelu ili Gjurgjevac i pridružio je taj posjed svome vlastelinstvu. On je opet dao križarima Kapelu kod Glogovnice, gdje je bila sagradjena crkva BI. dj. Marije, t. j. današnji Marinovec sjeverno od Glogovnice. 148 ) Zemlje koprivničkoga skupa opsizale su Sigetec, Brege, zemlje južno od Jagnjedovca do Rovišća i neposrednu okolicu Koprivnice. Središte im je bila Koprivnica, a prije Stari grad kod Koprivnice. Da je to doista bio Stari grad, svjedoči činjenica, da je u njega preko Jagnjedovca vodio put kralja Kolomana, koji se još godine 1351. spominje. 149 ) Uza svu svoju starost Stari grad kod Koprivnice nije ipak 142 ) Cod. III. No. 74. p. 87. 1209. U3 ) Cod. III. No. 8. p; 9. 1201. Iz ove se isprave vidi, da je „Esdei" u ispravi od godine 1209.' samo pomadžareni oblik za „Zdela". 1W ) Cod. V. No. 905. p. 435. 1267. « 5 ) Cod. XIII. No. 399. p. 552. 1366. 146 ) Cod. IX. No. 413. p. 503. 1330. No. 419. p. 512. 1330. Cod. XI. No. 86. p. 115. 1344. U8 ) Cod. XII. No. 343. p. 448. 1358. Što se veli, da je na Zdeli bila sagradjena crkva sv. Grgura, to je pogrješka, jer take crkve nema u cijeloj Komarnici, već ima biti „sv. Gjurgja". 14 ») Cod. XII. No. 39. p. 47. 1351.
