VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 3. - 192
192 Ostao je trajno u njihovim rukama. Osim Ilije sina Sečnika znamo za vlasnike u Krninu za Komarničane Blagonju sina Zarije i njegova sina Nikolu, Petra i Petreša sinove Tvrtka, te Pribislava sina Markova. Jednu je česticu svoje zemlje založio Blagonja sa svojim sinom sinovima Tvrtkovirn za marku i pol fertona. Na podravskom je dijelu potoka Komarnice bio vlasnik župan Ilija. On je godine 1268. prodao dva mlina na Komarnici Lampertu i Oliveriju sinovima Zadurovim. Na prodaju je pristao Darislav s bratom Markom i Daslav sa svojim rodjacima. 136 ) Sinovi llijini Pavao i Grgur založili su jednu svoju zemlju na Komarnici kraj crkve BI. dj. Marije županu Germanu za dvadeset maraka. Jer je nijesu na ugovoreno vrijeme otkupili, imali su platiti globe pet maraka. Tu im je globu German „iz rodbinske ljubavi" oprostio, a oni su onda za istih dvadeset maraka Germanovu sinu Dominiku založili drugu svoju zemlju na deset godina. 137 ) Ipak je najviše zemalja u ovome kraju došlo zajednički kupom u ruke sinova Blagonje i Zadura. Godine su 1316. kupljene zemlje podijelili pred županom križevačkim Bekom, pa iz njegove isprave znamo, gdje su se otprilike nalazile. Sterale su se od crkve sv. Marije u Komarnici uz crkvu sv. Jurja do potoka Koprivnice. Na njemu su bili oni mlinovi, koje su sinovi Zadurovi kupili od Ilije. Budući su s druge strane bile zemlje Komarničana generacije Jakoslava i Daslava, nije čudo, da se tražila njihova privola. Kod ove su diobe sinovi Lampertovi i Oliverovi spomenute mlinove prepustili županu Jakobu. 138 ) Negdje bliže Gjurgjevca imali su zemalja Petko i Petruš. 139 ) Petkov je sin Martin ovu svoju zemlju ili drugu nama nepoznatu prodao Dioniziju „Bijelome", a ovaj Jakobu sinu Blagonje. 140 ) Središtem je prodavićkoga vlastelinstva bio grad Prodavić, današnje Virje. Da je baš današnje Virje stari Prodavić, dade se odrediti po redu, kojim dolaze crkve u popisu župa od godine 1334. i 1501. kao i po staroj crkvi sv. Martina. 141 ) Prodavićko se vlastelinstvo očito ima smatrati ostatkom komarničkoga župnoga grada. To se vidi iz toga, što mu se opseg zemalja podudara sa zemljama plemenitih Komarničana i što su mu zemlje sve ispremiješane s njihovim zemljama. Rano se počelo dijeliti i manjiti. Najprije su se od prodavićkoga posjeda odijelile zemlje dane banu Boriću i zagrebačkome biskupu. Zemlje su se nalazile na Zdeli blizu samoga Prodavića pa nose i ime Zdela. Ban je Borić svoj dio poklonio 136 ) Cod. V. No. 947. p. 482. 1268. 187 ) Cod. VI. No. 262. p. 313. 1279. 188 ) Cod. VIII. No. 349. p. 424. 1316. 18 ») Cod. V. No. 16. p. 564. 1270. M0 ) Cod. VI. No. 337. p. 398. 1281. Ml ) Starine IV- p. 213.—214.
