VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 211
211 je biskup zastavu i žezlo kao znakove banske časti i vlasti, a narodni zastupnici podigoše bana triput u vis. Ipak nije Rauch umio steći ljubavi naroda hrvatskoga. Banove pogrje ške počnu Vončina, Mrazović i Miškatović iznositi u „Za točniku", zbog čega ih je Rauch tužio pukovnijskom sudu u Petrinji. Sud je okrivljenike 7. siječnja 1871. riješio od optužbe, na što se Rauch odrekao banske časti. Rauchovim nasljednikom postade 26. siječnja 1871. ministar Koloman pl. Bedeković, koga je na ministarskoj stolici zamijenio grof Petar Pejačević. Pošto je Bedeković bio osobni protivnik Rauchov, odstupiše sva tri odjelna predstojnika, te je privre meno svim trim odjelima upravljao banov doglavnik dr. Mirko Šuhaj. Bedeković raspiše izbore, ali „unijoniste" (pristaše •nagode) dobiju samo 13 kotara, a opozicijonalna „narodna stranka" 51 kotar. Nato izadje 8. lipnja 1871. kraljev otpis, kojim se Hrvatskoj pridružuju krajiški gradovi : Bjelovar, Senj, Ivanić i Vojni Sisak, te cijela „varaždinska Krajina", t. j. križevačka i gjurgjevačka pukovnija. Hrvatski sabor bude najprije triput odgodjen, a onda 19. siječnja 1872. i raspušten. Već 18. veljače 1872. odstupio v je ban Bedeković zajedno sa Suhajem, te banskim namje snikom postade Antun pl. Vakanović, mjesto kojega je u istinu vladao barun Levin Rauch. Vakanović raspiše izbore, ali opet steče većinu „narodna stranka". Po Rauchovom savjetu pozove banski namjesnik u sabor 47 virilista (prelata, župana i velikaša), koji bijahu gotovo svi „unijoniste". Tako je „na rodna stranka" od većine spala u saboru na manjinu. Na skoro udjoše i „unijoniste" u „narodnu stranku", koja ih je primila pod uvjetom, da se nagoda „revidira". Kraljevinski odbori uglave „reviziju nagode", koju je 5. rujna 1873. primio hrvatski sabor sa 79 protiv 10 glasova. Nato bude banom hrvatskim 20. rujna 1873. imenovan bivši kancelar Ivan Mazuranić, i to kao pouzdanik „narodne stranke". Uz bana Mažuranića nastanila se u banskoj palači njegova supruga Aleksandra, koja bijaše sestra hrvatskoga pjesnika dr. Dimi
