VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 272
272 sve svjetske biblioteke, a sebe još uvijek nije raselio. Nu i taj je pri govor prividan. Istina je, da se je na otoku Krku sačuvalo najviše glagolskih spomenika, i to s razloga, jer se je na otoku Krku naj dulje upotrebljavalo glagolsko pismo sporadično sve do god. 1840., kada su se počeli za našu starinu zanimati i te kako već razni učeni ljudi. Ali većina tih rukopisa pripada 17. i 18. vijeku, t. j. vremenu, kada se je već u Hrvatskoj prestajalo i prestalo pisati glagolskim pismom i stalo se pisati latinskim pismom. Sa spomenicima starijim do 16. vijeka zaostaje otok Krk za Hrvatskom, što se imade tim više cijeniti, što je prošlo, kada su se počeli učeni ljudi zanimati za našu glagolsku starinu, skoro 200 godina, otkako se je stala glagolica na puštati u Hrvatskoj u dnevnoj porabi. Rudolf Strohal.
