VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)

Strana - Sveska 3. i 4. - 228

228 contra barbaros intendat". Predlaže dakle, neka jednodušno prihvate članak ovoga poprilici sadržaja: svi su staleži i redovi izabrali pre

jasnoga nadvojvodu (t. j. Josipa) kraljem ugarskim, a ne će navijeke nikoga drugoga birati (neminem alium ... in perpetuum eligent) nego prvorodjenca od muških potomaka; car pak neka se udostoji posebnom poveljom potvrditi, da će on i njegovi potomci neokrnjena čuvati sva prava i sloboštine kraljevstva, što su ih nekoć kraljevi cijelom narodu (toti genti) podijelili (Turba, Grundlagen I, 198—200). I sâm eto pa

latin govori o vječnom izboru (in perpetuum eligent); tako je ideja izbora srasla sa shvaćanjem ugarskih staleža ! Uspjeh je palatinov bio malen ili nikakav. Pismeni odgovori, koji stigoše za nekoliko dana, nisu odgovarali očekivanju dvora. Gdjekoji doduše osudiše ius resistendi, no ipak izri

jekom spominju izbor, dok većina izbor mimoilazi. Isto tako šuti o nasljednjoj primogenituri spomenica, što ju velikaši predaše Leopoldu 15. kolovoza. Ugri ne će ni da čuju o tom, da već Leopolda priznadu nasljednim kraljem ; on se zakleo na izbornu povelju, pa se oni čvrsto uzdaju, da kralj nema na umu učiniti išta proti svojoj zakletvi; ako li se ipak štogod tako smjera, onda to jamačno potječe od onih, „qui omnia iura regni in nihilum redigere conantur". Leopold je u nekojim stvarima išao staležima u susret, tako n. pr. da se velikašima smanje vojni tereti, koliko rat s Turcima dopušta. Što se pak tiče izborne povelje (1655./59.), on će se držati samo za

kletve Ferdinanda I., sve dok vješti pravnici odredjeni od javne vlasti (authoritate publica deputandis) iz zlatne bule Andrije II. ne uklone dvoznačnosti. To bi saopćeno sabranim velikašima 21. kolovoza. Začudo oni ne protestovaše, nasuprot sutradan u velikom državnom vijeću od 28 savjetnika, obeća 11 ugarskih savjetnika, da će živo poraditi za carevu osnovu. Što se pak tiče zakletve i povelje, neka se o njima raspravlja prema prilikama (secundum conjuncturas) na ugarskom saboru ili neka se odgodi na drugo vrijeme (Turba, Grundlagen I, 19). Patentom 22. kolovoza 1687. sazvan bi sabor u Požun na 18. listo

pada iste godine. Tamo će se Josip okruniti kraljem. Leopoldu odani velikaši i župani razviše agitaciju za priznanje primogeniture, a poma

gao ih je u tome i poznati general Caraffa. Najviše je pak radio u tom smjeru palatin, koji piše 23. listopada caru, kad se jur većina velikaša našla na okupu:. „Circa punctum articuli condendi nunc plane dispono homines" (Grundlagen I, 25

5

). Članak, o kojem palatin piše, imao je jasno izraziti i to, da se dosad de facto obdržavana primogenitura