VJESNIK 1-2. (ZAGREB, 1915.)

Strana - Sveska 3. i 4. - 204

204 Jelačić, koji se rodio 16. listopada 1801. u Petrovaradinu, te je dotle bio krajiški pukovnik u Glini. Jelačić se 19. travnja 1848. nastanio u banskoj palači,, a za 5. lipnja sazvao je u gradsku vijećnicu prvi hrvatski na

rodni sabor, u kojemu će sjedjeti „zastupnici naroda" mjesto dosadašnjih „staleža i redova". Prvi čin toga sabora bijaše po starom običaju „instalacija bana". Ova se instalacija izni

rnice obavila na trgu sv. Katarine, jer u Zagrebu nije bilo tako* velike dvorane, da bi mogla primiti silan narod, koji je htio vidjeti i čuti, kako će prisizati ban Jelačić. Mjesto biskupa Haulika, koji se tada nalazio izvan Hrvatske, insta

lirao je bana Jelačića karlovački patrijarka Josip Rajačić. Hrvatski je sabor 6. lipnja 1848. prekinuo državopravni odnošaj izmedju Hrvatske i Ugarske, a banu Jelačiću pre

dao je 29. lipnja „neograničenu vlast i punomoć glede svih naredaba, koje se tiču uprave i obrane zemlje". Diplomatski prelom doveo je i do oružanoga sukoba, kada je ban Jelačić 11. rujna 1848. s hrvatskom vojskom kod Varaždina prešao preko Drave. Naskoro planuše borbe u cijeloj monarkiji, zbog čega se kralj Ferdinand 2. prosinca 1848. odrekao prije

stolja u korist svoga sinovca Franje Josipa I. Pošto Magjari ne htjedoše priznati novoga vladara, okrene se čitava monar

kija protiv Ugarske, u kojoj dodje do strahovitoga gradjan

skoga rata. Buna u Ugarskoj prestade tekar 13. kolovoza 1849., našto je 31. prosinca 1851. ukinut ustav u cijeloj monarkiji. Teško se osjećala germanizacija, koju je u Hrvat

skoj uvodio barun Aleksandar Bach, ministar unutarnjih po

sala. Godine 1854. uveden je njemački jezik u sve državne urede kao službeni, te u gimnazije kao nastavni jezik. Tu

djinci poplaviše hrvatske urede i škole. Ministar zabrani upo

trebljavati hrvatsku trobojnicu, te odredi posebnu zastavu (bijelocrvenu) za Hrvatsku, a posebnu opet (bijelumodru) za Slavoniju. Sada su u Hrvatskoj uvedeni : žandari i mono

pol duhana, te potrošarina i bilježi, što bijahu narodu veoma neugodne novotarije. Banska je vlada 16. travnja 1854. pre