VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 3

3 Danas u onom starinskom samostanu ne cvate onaj stari bujni redovnički život, pa s toga gledišta nije bilo valjda nužno proširenje, ali onaj samostan je čuvar velikih tradicija redovničkih, čuvar krasnih umjetničkih djela, prava je riznica bogatstva kulturnoga rada naših dje

dova. Radi toga je bilo nuždno obnoviti stare zidine i osigurati trajanje onog svjedoka marljivosti i rada naših domaćih Franjevaca. Prve spljetske porodice, koje smo gori spomenuli a i druge, imale su u poljudskoj crkvi svoje grobnice. Tu su ležala „ossa Marulorum progeniei". Sa umjetničkog gledišta su znamenite tri grobnice: grobnica spo

menutog biskupa i diplomate Tome Nigrisa (umro 1527.) krasna umjet

nina vajarstva iz cinquecenta, koja zanosi na spomenike Antonia del Pollaio. Spomenik je bio odmah s početka oštećen, kako veli predaja, od rodbine biskupove, razočarane s njegove oporuke, kojom je ostavio svoj malen imetak samostanu i crkvi u Poljudu. Grehota, da nismo do sada još odkrili auktora one krasne skulpture. Pod njegovim nogama čitamo ovaj nadpis: DALMATA TOMA NIGRO SPALATENSIS ET ORD1NE PRAESUL EX SCARDONENSI TRAGUR1ENSIS HIC EST CUI LEO TUNC DEC1MUS MOX CLEMENS SEPTIMUS ISTUD CONTULIT ABNUENTI PONTIFICALE DECUS UT SUA QUAE FUERINT MERITO PRAEMIA BINUS TESTATUR HONOS GRATIS ET ULTRA DATUS UNUM TURCA FEROX ALIUM PIA CURA NEPOTIS ABSTULIT AMBORUM SIT PIA CURA DEO. A. S. MDXXVII. Iz nadpisa se vidi, da je Nigris bio dvostruki biskup, skradinski, kojeg mu oteše Turci, a trogirski predade nećaku Krstu De Balistris, odrekav se čina. Nigris se je u zadnje dane života povukao u Poljud, a njegov nasljednik u trogirskom episkopatu postane papinom bulom Klementa VII. od g. 1525., njegov sestrić Krsto de Balistris, koji se je dao kasnije i zakopati u ujakovu grobnicu, kako je ustanovljeno god. 1898., kad je prof. Bulić dao podići ploču, pregledati kosti i sastaviti zapisnik, koji je napisao auktor ove radnje. Druga je znamenita grobnica ona neke Katarine Žutić.

1

) Ova ra

dnja je još savršenije izradjena nego prva. To djelo je srodno spome

niku Beatrice D' Este u Certozi u Paviji. Morao je biti velik vajar, koji je to izradio. A ne znamo ni godinu izradbe. Nadpis nam veli, da je kip, ko^i je izvajan, mlade dame, visoko naobražene i krasne, koja umrie u porodu i roditelji joj postaviše ovaj spomenik: ') A ne Cvitić, kako piše „Vodja po Spljetu i Solinu" str. 213.