VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 177

177 tem . . te: „promittoque insuper eis nostram defensionem in terra et in mari'*. Beluš nazivlje se jedanput „dux", a drugi put ..ban" (Cod. II. 45. p. 46. i Cod. II. No 94. p. 97.). Kalan, biskup pečuški, koji je potkraj XII. stoljeća upravljao hrvatskim kraljevstvom, zove se guber

nator: „Calanus totius Dalmatiae atque Chroatiae gubernator" (Cod. II. No 248. p. 263.). Da je banska vlast hrvatskog porijekla, ne treba po

sebice isticati. " Po ovome, što smo rekli o vlasti duksa i o vlasti hrvatskog bana, slijedi, da njihova jurisdikcija nad ugarskim županijama uključuje nji

hovo pripojenje hrvatskom kraljevstvu. Zato i nema u naslovu duksa ili bana nikada nikaka spomena kakih ugarskih županija. Kao što njima vlada „dux Dalmatiae et Chroatiae" ili „dux totius Sclavoniae", te ,,ba

nus Dalmatiae et Chroatiae" ili „banus totius Sclavoniae", tako su i one uključene u hrvatskom ili slavonskom dukatu, dotično banatu.

1

) Kao što pravo hrvatskog duksa uopće nije bilo ovisno o kralju, tako nije bio hrvatski duks zavisan o kralju ni u pogledu svoje vlasti nad županijom šimeškom, zaladskom i ostalim prije ugarskim, županijama. Najbolje se to vidi po tome, što kralj Bela i kraljica Marija mole papu, da potvrdi dotične županije dukatu. Kad majka duksa Bele, kraljica Marija vraća Berin u šimeškoj županiji županu Grguru, čini to „ex beneplacito, conveniencia, voluntate et consensu domini nostri regis ac ducis Bele".

11

) G. 1262. darovao je kralj neku zemlju kraj Česmice u županiji šimeškoj županu Zagudu. Kralj je oslobodio zemlju od pod

ložništva šimeškoj županiji, no i nadalje je morala ostati podložna duksu Beli („sed solumodo carissimo filio nostro duci Bele racione eiusdem servicium debeant exhibere").

3

) Jednako i kralj Stjepan oslobadja Pro

davić od vlasti česmičkog župana, ali ga ostavlja pod jurisdikcijom duksovom i banovom.

4

) Najkarakterističnu,i će ipak biti onaj primjer o sudu bana Rolanda u Prelogu (zaladskoj županiji), gdje ban kaže, da je kralj morao prepustiti njemu parnicu : „ut de more et consuetudine regni Sclavonie approbata facere debebat" (Cod. V. No 805.). Da je duks Andrija smatrao, da nad županijom šimeškom, zaladskom i vesprim

skom vlada kraljevskom vlašću, naveli smo već prije. Ujedno smo istakli, da je on tu kraljevsku vlast mogao imati samo kao hrvatski duks. Ovdje još pridodajemo, što se razumijeva samo po sebi, da je Andrija, ako je kraljevskom vlasti vladao nad tim trima županijama, morao l

) Papa Urban IV. potvrdjuje duksu Beli županije baranjsku, vukovsku, šimešku, zaladsku i „Olcha", te kaže: „ad ducatum tuum Sclavonie prout asseris pertinentia" (Cod. V. No 797.), a Honorije III. potvrdjuje opet kraljici Jolanti: „banatum cum omni

bus pertinentiis suis . . ." (Cod. III. No 189.). '') Cod. V. No 927. p. 460. 3

) Cod. V. No 739. 4

) Cod. V. .No 4. p. 545. 12