VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 172

172 čiti po opatovim riječima, pripadale nekada vesprimskoj biskupiji. Mi se ovdje ograničujemo samo na to, da konstatujemo, da se županija šimeška već početkom XIII. vijeka sterala preko Drave. Župa grdjevačka nalazila se u XIII. vijeku u šimeškoj županiji. Darovnicom od 22. aprila 1248. poklanja kralj Bela Butku, sinu Juli

janovu : „terram quandam nomine Prunegmezey, in parochia de Gordua existentem, ad comitatum Simigiensem quondam pertinentem. cum vineis et omnibus aliis . . .

u za njegove zasluge, što ih je stekao kod obrane Klisa, Trogira i Nina.

1

) Pruneg polje (Prunegmezey) nalazilo se dakle u župi grdjevačkoj, županiji šimeškoj, no bilo je već odavna izuzeto od vlasti župana šimeškog. U šimeškoj se županiji, i to u župi grdjevačkoj, nalazio posjed Medjurječje (Wiscuz), što ga je knezu Hudini g. 1245. darovao kralj Bela. U darovnici veli kralj, da poklanja Hudini „quandam terram Wis

cuz uocabulo, ultra Drawam, in comitatu Simiguiensi existentem".

2

) Da se Medjurječje nalazilo ,u grdjevačkoj župi, zaključujemo iz toga, što je mošonjski župan Benedikt, kome je kralj poklonio cijelu grdjevačku župu, zahtijevao od Hudine, da mu ustupi Medjurječje kao dio grdjevačke župe. Kralj je doduše prosudio : „quod eadem terra Wiz

guz ad predictum comitatum non pertinuit, et eciam si pertinuisset, ta

rnen quum memorato Huduna sepedictam terram Wizguz ex liberali

tate regia priuilegiatam contulimus antea, quam prefato Benedicto comiti comitatum Kordua donassemus, predictum Huduna ab actione ßenedicti super illa terra Wizguz esse uolumus et decernimus omnimodis abso

lutum"

3

) — ali je i župan Benedikt morao imati kaki razlog, kad je započinjao parnicu Bit će dakle, da Medjurječje nije doduše pripadalo grdjevačkoj župi neposredno prije, nego ga je kralj Hudini darovao, no moralo je pripadati još prije (kao zemlja župna, koja je kasnije bila od župe izuzeta). U šimeškoj je županiji bila takodjer župa garićka. Iz isprave kralja Bele od 7. novembra 1239. doznajemo, da je duks Koloman dao ne

kome Druganu jednu zemlju kasira šimeškog u Garićit za njegovu zemlju kraj Virovitice (Cod. IV. No 82.). Od g. 1256. imamo nekoliko isprava, koje sve svjedoče, da je garićka župa bila u šimeškoj županiji.

4

) isprave govore o razvodu medja izmedju posjeda šimeškog župana i ši

meških kastrenza u Gariću s jedne strane, te garićkih šimeških jobagiona ') Cod. IV. No 313. . ' 2

) Hudinu je u posjed uveo palatin i župan šimeški Ladislav. No premda je Hu

dinu u posjed uveo župan šimeški, koji je ujedno bio i ugarski palatin, nije vlast bana time bi'la okrnjena. To znamo odatle, što se Hudina već slijedete g. 1246. tužio, da ban u ime darovanja posjeda odviše od njega zahtijeva. Cod. IV. No<*240. p. 274. 3

) Cod. IV. No 301. *) Cod. V. No 559.—565. Horvat Rudolf dr. : Povjest Medjumurja p. 33.