VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)

Strana - 158

158 prije župana varaždinskog: „Andrea bano existente, Fulcone comité Budrugiensi, Crazone comité Guarastiensi".

1

) Župan F\ilko nalazi se i na jednoj ispravi kralja Emerika od slijedeće god. 1199. danoj crkvi zagrebačkoj: „Fulcone comité de Budrug",

2

) što svjedoči da je faktično upravljao bodroškom županijom, te da nije možda nosio samo naslov bodroškog župana. Iz mjesta, na kom se nalazi potpis župana bodroš

kog Fulka, slijedi, da je on jednako bio velikaš hrvatskog duksa kao i ban Andrija i župan varaždinski. Morala je dakle i njegova županija pripadati hrvatskom kraljevstvu.

3

) U prvo vrijeme kraljevanja Andrijina (1205.—1220.) nije u Hr

vatskoj bilo duksa. Iz potpisa pak župana na ispravama kraljevim ne može se ništa odrediti za pripadnost njihovih županija. Tim nam je dragocjenije darovanje kralja Andrije kraljici Jolanti. Kako saznajemo iz isprave pape Honorija III. kraljici Jolanti od 7. jula 1222., kojom papa potvrdjuje darovanje Andrijino, darovao je Andrija kraljici: „banatum cum omnibus pertinentiis suis, comitatum de Warastin cum pertinentiis eius, comitatum Sumugiensem cum suis pertinentiis, comitatum de Zala cum suis pertinentiis et comitatum de Cerem cum suis pertinentiis

4

)"... Županije varaždinska, šimeška, zaladska i srijemska smatraju se u papinoj ispravi — i kako se vidi općenito u ono doba — sastavnim dijelom du

kata. Papa najprije spominje „banatum cum omnibus pertinentus suis

11

, a onda izbraja pojedince, što sve spada na banat, te veli, da banatu pri

padaju županije varaždinska, šimeška, zaladska i srijemska. Ovako je tumačenje jedino opravdano, jer papa počinjući navoditi česti banata navodi na prvom mjestu županiju varaždinsku, a ta je sigurno pripa

dala banatu Upada u oči, da i županije zaladska, šimeška i srijemska dolaze pod nazivom banata, što je očito samo tako moguće bilo, što su njima kroz dugo vrijeme vladali banovi kao svojom oblašću. Od g. 1220. vlada hrvatskim kraljevstvom Andrijin prvorodjenac Bela. Kao hrvatski duks vladao je Bela i nekim prvotno ugarskim žu

panijama. Imanje Psarjevo poklanja Bela zagrebačkom biskupu, kako se vidi iz darovnice od god. 1222.: „Presentibus jobagionibus nostris Jula palatino et Budrugiensi comité, Petro de Crapuna, Srecmerio de Zala, Cosma de Wolcou, Woiavoda camerario".

5

) Isprava, kojom Bela oslobadja Cakana i njegov rod od podložničtva gradu Križevcu, imade >) Cod. II. No 280. p. 297. 2

) Cod. II. No 315. g. 1199. Iz toga, što Fulko dolazi na ispravi kraljevoj, ne da se ništa zaključiti glede pripadnosti njegove županije Ugarskoj, jer na kraljevim ispra

vama dolaze jednako i hrvatski i ugarski velikaši. s

) S tim se posvema slaže i činjenica, da župan bodroški dolazi medju hrvatskim velikašima na duksovim ispravama i za duksa Bele (na pr. Cod. III, No 193.) *) Cod. III. No 189. p. 214. 5) Cod. III. No 193. p. 220.