VJESNIK 16. (ZAGREB, 1914.)
Strana - 102
Iz starina zagrebačke izraelske općine 1 ). Ortodoksi. Reforme nikada nijesu mogle uhvatiti korjena bez borbe, naročito su vjerske reforme makar i dozrele, uvijek izazivale velik i ogorčen otpor, učinile iz starih prijatelja kivne protivnike, rastrovale sklad i uništile harmoniju ljudi, koji su prije u zajednici živjeli. Jer ništa ne može u ljudima raspiriti takovo ogorčenje, kao napadaji na njihove svetinje. Te će braniti do zadnjega daha kao vučica, kojoj otimlju mlade. Primirje i kompromisi ne dokončavaju borbu, nego su lih pri like, da svaka stranka pribere nove snage, pa da ojačana iznova borbu započme. Samo su godine i promjenjene prilike kadre oslabiti brani teljsku silu jednih i navalnu žestinu drugih. To vrijedi za sve religiozno reformatorne pojave u velikom i malom, a pokazuje se i u povjesti židovstva u prošlom vijeku. Religiozna je reforma u židovstvu posljedak poboljšanja njihovog državnopravnog stanja, u čemu je prednjačila Francuska, za kojom se povedoše neke njemačke zemlje, a i u nas je sabor 1839./40. krenuo tim pravcem 2 ). Taj je sabor izrazio želju, da bi Zidovi istupili iz svoje izolacije i prilagodili se kulturi ostaloga žiteljstva. Istina je, da je jaz među Zidovima i drugima žiteljima ne poradi njihove krivnje, nego poradi državnopravnoga i socialnoga zapostavljenja bio sve veći i da su u izolaciji nazirali jedinu mogućnost svoga opstanka, a prema tomu pogibao za svoj opstanak, kad bi prionuli uz kulturu svojih sužitelja, koji su ih nerado gledali i inferiornima smatrali. Kad je pako opće nito mišljenje o Zidovima postajalo sve povoljnije, pa u saborima izbi jala sklonost, da se Židovima stepenasto podijeli ravnopravnost, počeli su i oni napuštati svoju izolaciju i nastojali nadoknaditi svoje kulturno zaostajanje. Podizavali su škole, da bi se mlađi naraštaj izobrazio poput l ) Sr. Vjesnik 1903. str. 89—104. Materijal toga članka imao sam već nekoliko godina sabran, ali ga nijesam htio objelodaniti, da ne utječem u aktuelne prilike, u sjedinjenje „starovjerske" izr. općine zagrebačke sa glavnom općinom, što je određeno zakonom od 7. veljače 1905. a ) Vjesnik 1903. str. 99,