VJESNIK 1. (ZAGREB, 1913.)
Strana - SVESKA 3. - 204
204 god. 1687.). Da ga odlikuje radi njegove hrabrosti, podijelio je kralj Leopold 24. travnja 1687. naslov „baruna" Janku Makaru i njegovoj djeci (Nikoli i Ani) s pridjevkom „de Makarska". Ovu kraljevsku povelju dade barun Janko Makar proglasiti na hrvatskome saboru, koji se 10. rujna 1688. sastao u Zagrebu. Prema tomu izgledalo bi rodoslovlje obitelji Makar u 17. vijeku ovako : Tomo pl. Makar god. 1587. župnik u Varaždinskim Toplicama, a od god. 1592. župnik u Varaždinu. Andrija. Dora; muž joj: Suzana ; muž joj : Matija, lončar u Varaždinu. Ivan Korat. Nikola, c. i kr. potpukovnik i zapovjednik Ivan, križevačke Krajine. Prva mu žena iz obitelji Alija, a druga mu žena Marija Jurhin. Katarina. Janko, c. i kr. pukovnik, postao 24. travnja 1687. barunom s pridjevkom „de Makarska". Nikola. Ana. Iz oporuke Nikole pl. Makara doznajemo više toga. Prvo svega vidimo, da je Nikola bio bogat vlastelin. Njegovi su posjedi u Grbaševcu, Kapeli, Dubovici, Martincima (danas Martinić), te u Velikom i Malom Otoku. Sve su to sela kod Bukovca u Podravini (danas kotar Ludbrijeg). Ove posjede nije Makar naslijedio po svome ocu, već je na njih neka prava imala prva njegova žena po svojoj majci. Makar je od kralja ishodio novu darovnicu, potrošivši mnogo novaca na pravdanje za ove posjede. U Podravini imao je Makar još imanje kuzminsko sa kaštelom u Kuzmincu. Očinsku baštinu imao je Nikola Makar u Varaždinu i oko Varaždina. U samom utvrdjenom Varaždinu imao je zidanu kuću, izvan gradskih bedema svoj majur, na Golom brdu vinograd, a na Bedovu (danas „Imbrihovec" kod Varaždinskih Toplica) kmetove, što ih je valjda još njegov djed Tomo (kao župnik u Varaždin skim Toplicama) dobio na „ladanje" (vladanje) od kaptola zagrebačkoga. Druga žena Nikole pl. Makara imala je svoj
