VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 91

91 Po tome bi dakle naš atlas spadao negdje u XVI. vijek. Nu da nam bude opredjeljenje još točnijim, utekli smo se sa

vjetu upravo monumentalnoga već prije opetovano spome

nutog djela A. E. Nordenskiöldova : Periplus, koje nam pre

dočuje uz bogato štivo u 60 velikih karata prošlost karto

grafije do XVII. vijeka. Bilo nam je dakle medju ovim ta

blama pronaći takovu, koja se s našom ponajbolje podu

dara. To nam ne samo podje za rukom, nego se je i dalo bezdvojbeno ustanoviti, da je atlas naš vjerna kopija u tabli XXVIII. predočenog „normalnog portolana" čuvenog portu

giskog kartografa Diega Homema od godine 1571.

1

) Time je i tumačeno ono mnoštvo mjesnih imena, koje je samo utje

cajem portugizkoga kartografa moglo ući u naš atlas. Ko

pista ih je cum beneficio inventaru mukte preuzeo. Ljestve za geografsku širinu na dvjema atlantičkim kar

tama (broj 1. i 2.) našega atlasa, te njen rasporedjaj nisu uzete iz Homemove karte, nego po svoj prilici iz atlasa Du

brovčanina Vinka Dmitra Valčića, za koga znamo, da je cvao god. 1593.—1607.

2

) (sravni tablu XXX. Periplusa) ili iz karta Dominika Olivesa, Malorčanina, kojega su radnje poznate iz

medju god. 15321588. Ne ćemo dakle pogrješiti, ako ustanovimo doba postajanja brodarskoga atlasa kr. zemaljskoga arkiva pod konac XVI. ili u početak XVII. vijeka. Risač atlasa pako bio je po svoj prilici Mlečanin, pošto je grad Mletke na dva mjesta (karta br. 3. i br. 5.) prikazan en miniature, koja se čast u ovom atlasu ne iskazuje inače drugomu kojemu gradu. Dušan pl. Preradovic. i) A. E. Nordenskiöld op. c. str. 67. ) Op. c, str. 68.