VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 88
88 nesustavnim. Crne crte označuju kardinalne vjetrove, zelene interkardinalne vjetrove, a crvene četvrtvjetrove. Da se omo gući mjerenje daljina na kartama, svaka imade u tu svrhu prama rubu okvira mjerilo ; obično je daljina od 50 milja razdijeljena u pet manjih dijelova od 10 milja. 0 vrijednosti tih mjerila nisu učenjaci svi jednoga ili jednakoga mnijenja; 0 tome se vodi još sada medju K. Kretschmerom, 1 ) A. E. Nor denskiöldom, 2 ) H. Wagnerom, 3 ) E. Stegerom, 4 te Poljakom Francišku Bujakom 5 ) živahna polemika. Ovo bi bilo u kratko i poglavito ono, što bi se dalo o tehnici i izradbi brodarskih karata letimice istaknuti. Pridodat nam je jošte, da su kartografi, što da ukrase svoje umotvore, što da i politički označe one po njima prikazane krajeve rado okitili grbovima, zastavicama i drugom genealogičko heraldičkom spremom svoje karte. Ta je okolnost ne samo dala šaro viti život, nego je u velike doprinijela, da se time u dvojbenim slučajevima uzmogne lakše ustanoviti vijek karata i domovina dotičnoga kartografa. Da uzmognemo ustanoviti sada doba nastajanja i izvo rište našega atlasa, bilježit nam je, ponavljajuć boljeg pre gleda radi nekoje tačke, slijedeće : 1. Atlas broji sedam karata (2 atlantičke, 2 sredozemne, 1 Crnoga mora, 1 Jadranskoga mora i 1 Arhipelaga). 2. Ove su karte pisane (risane) na pergameni, prilije pljene su jedna uz drugu, a nemaju naslovnog lista. 3. Ove su karte takozvane kompasnc karte. 4. Samo karte atlantičke imadu ljestvu za geografsku širinu, ali bez paralela. 5. Poluotok Krimski, ušće rijeke Dnjepra, delta Nilova, otočje balearsko, te obale gibraltarskoga tijesna nose izrazito biljeg kartografije XVI. vijeka. 0 0. c. str. 53—59. *) O. c. str. 19—24. *) H. Wagner, Leitfaden durch den Entwicklungsgang der Seestaaten von XIII. bis XVIII. Jahrhundert. 4 ) E. Steger, Untersuchungen über italienische Seekarten des Mittelalters auf Grund der kartometrischen Methode. 5 ) Franciszek Bujak, O sredniowiecznych mapach zeglarskich, Krakow 1903.