VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 5

5 je naime car Katelijana, biskupa svoga rodnoga grada ,,Ju

stiniana prima" (današnje Skoplje)

1

) podigao (14. travnja 535.) | na čast nadbiskupa, podijelio mu crkvenu metropolitsku vlast! nad obim Dacijama (sredozemnom i obalnom), Mezijom (pr

vom), Dardanijom, Prevalisom (dakle i nad Dukljom), Ma

cedonijom (drugom) i dijelom Panonije (prve), zajedno s pra

vom posvete biskupa u tim pokrajinama, a papa Vigilije (537—555.) to potvrdi i imenuje ga svojim vikarom za te zemlje.

2

) 1

) I. A, Evans „Antiquarian Researches in Illyricum" u „Archeologia" knj. XLVIII. i XLIX. (1883—1885.), baveći se istraživanjem staroga Ilirika, uzimlje (str. 134.), da je Justinijanovo rodno mjesto bilo Scupi, glavni grad Dardanije. Kad je taj grad potresom (g. 518.) bio razoren, dao ga je Justi

nijan, postavši carem, obnoviti u blizini staroga grada na mjestu današnjega Skoplja, nazvavši ga po sebi Iustiniana prima; no ipak je staro ime bilo jače od novoga i žive još i danas (arb. Skup, turski Üsküb). Uz ovo mnijenje pri

staju Faber (o. c. u „Wiss. Mitteilungen" XI. str. 352.) i Konst. Jireček („Isto

rija Srba" preveo Jovan Radonić. I. D. Beograd 1911. str. 52. i o. c. u „Denk

schriften" XLVIII. str. 46.). Rački („Documenta" str. 261.) i Iv. Kukuljević („Codex diplomaticus regni Croat., Slav. et Dalmatiae" D. I. Zagreb 1874. str. 3.) mislili su na današnji Đustendil, a Farlati (o. c. VII, 304.) i Faber (u istoimenoj hrvatskoj raspravi u „Glasniku zem. muzeja u Bosni i Herce

govini" XVII. 1905. str. 448.) smatrali su, da je to Ohrid. Na ovo se drugo mjesto moglo misliti već i za to, što se u kasnije doba njegovi nadbiskupi doista zvali nadbiskupima prve Justinijane. Tako se nadbiskup Dimitrije Ho

matijan u pismu (od g. 1217. ili 1218.) Stjepanu Prvovjenčanomu piše: ,,Bo

žijeju milostiju arhiepiskop pervoj Justiniani i svej Bolgarii i t. d." {Pitra „Analecta sacra et classica spicilegio Solesmensi parata" T. VI. Romae 1891. str. 50—52. Srv. M Drinov „0 njekotorih trudah Dimitrija Hbmatiana kak istoričeskom materialje" u „Vizantijskij Vremennik" T. I. vš. 2. S. Peterburg 1894. str. 319., 326. i 331.). No ovaj naziv nije bio opravdan. Jireček („Ist. Srba" I. 210.) veli o tom ovako: „U pravnim knjigama naišlo se naime na privilegije, koje je car Justinijan podario crkvi svoje otadžbine, pa se ova identifikovala sa Ohridom". 2

) Kukuljević o. c. I. br. 5. i 6. str. 3. i 4. U prvoj ispravi nema toč

noga datuma i veli se Mysia (t. j. Moesia) secunda, a to je po izdanju Justi

nijanovih novela u Frankfurtu g. 1587., no u izdanju Ed. SchoellKrolla od g. 1895. str. 94. i 654. veli se: Mysia Prima, a datum jc 14. travnja (Faber o. c. u „Wiss. Mitteilungen" XI. str. 350. bilj. 2, i 363. bilj. 2.). — Drugu ispravu stavlja Kukuljević u g. 541. (18. ožujka), dok ju SchoellKroll meće u g. 545. U njoj manjka Macedonija II., valjda zato, jer je međutim združena bila s Dardanijom (Faber 1. c).