VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 37

37 nadbiskupski plašt (pallium) i nabraja blagdane, za kojih ga smije nositi,

1

) daje mu pravo, da se pred njim nosi krst po Dalmaciji

2

) i Slavoniji (Slavenskoj zemlji)

3

) i navodi mu sve sufraganske biskupije, koje će potpadati pod njegovu metropo

litsku vlast, a to su : 1. dukljanska, 2. barska, 3. kotorska,*) 1

) 0 paliju i njegovu značenju v. Faber o. c. str. 459., bilj. 6. i 7. i Markovic o. c. str. 28. bilj. 17. 2

) Misli se Dalmaciju južno od Dubrovnika (Documenta str. 203. bilj. 6.). 3

) Pod tim imenom razumijeva se kraj, u kojem su bile neke crkve, koje su ležale izvan međa gornje Dalmacije, naročito srpska i bosanska (Rački „Do

cumenta" str. 203. bilj. 7. On ovamo pod „Slavoniju" ubraja i travunjsku crkvu, ali to nije točno, jer je ta biskupija ležala u gornjoj Dalmaciji, pa se zato mora razumijevati pod riječima „per Dalmatiam"). *) Jireček (o. c u „Denkschriften" XLVIII. str. 47.) naslućuje, da je možda ova biskupija kasnije interpolirana u bulu, jer u doba, kad je ona iz

dana bila, spadala je kotorska biskupija pod prekomorskoga nadbiskupa od Barija i Canuzija u Apuliji, kako nam dokazuju bule papa Aleksandra II. od g. 1062. i Urbana II. od g 1089., u kojima se među sufraganskim biskupijama barijske nadbiskupije spominje „simul et Catera, quae in transmarini litoris ora sita esse cognoscimus (G. B. Nitto de Rossi e Fr. Niti de Vito „Codice diplomatico barese" Vol. L Bari 1897. str. 43. i 62- — Drugu bulu spominje i Farlati o. c. VI. str. 432.). Kotor je tada bio pod bizantinskim vrhovništvom, pa valjda zato bizantinski car nije htio dozvoliti, da se njegova biskupija podvrgne novoj tuđoj nadbiskupiji (u Baru), nego ju je radije (valjda s privolom papinom) podvrgao svojoj nadbiskupiji u Bariju, koji je grad (do g. 1071.) bio u bizantinskim rukama, ali inače podvržen papi u crkvenom po

gledu. Pače i u jednoj buli pape Ivana XIX. od g. 1028. (zapravo g. 1025. prema VIII. indikciji) banjskomu nadbiskupu Bizanciju spominje se u njegovu području „Ecatera" (Farlati o. c VI. 430), ali ova je bula sumnjiva, a pobija ju i ona vijest Tome Arciđakona (ako je istinita) da je kotorski biskup bio među onim biskupima, koji su se potopili, idući (oko g. 1050.) na sinodu svoje metropolije u Spljet — Budući da se u nekim tekstovima ove bule od god. 1067. ne spominje biskupija skadarska, naslućuje još Jireček (1. c bilj. L), da je možda u ovim tekstovima ime kotorske biskupije zlo zabilježeno mjesto „ecles. scodrensis". No Farlatijev tekst (VII. 17.) spominje skadarsku bisku

piju (uz kotorsku) među sufraganskim biskupijama nove barske

. nadbiskupije. Međutim moglo bi biti i to, da ime kotorske biskupije nije kasnije interpoli-

rano, nego da je papa doista htio tu biskupiju podvrći novoj barskoj metro-

poliji, ali da se to nije moglo provesti (možda zbog otpora bizantinskoga cara). Zato se u buli pape Kaliksta 11. (1119—1124.), kojom on podjeljuje barskomu nadbiskupu Iliji metropolitski plašt i potvrđuje prava njegove crkve (Dr. I. v. Pflug-Hortung „Acta pontificum romanorum inedita" T. II. Stuttgart 1884. br. 286. str. 242. i Jaffé o. c br. 7099, str. 815 ), ne spominje kotorska biskupija, ali se spominje budvanska. Ova je valjda negdje u ovo doba osnovana