VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 28

28 dariva crkvu sv. Kuzme i Damjana lokrumskomu samostanu, navodi na čelu isprave (iza careva imena) „Vitalis episcopus", a jednako se spominje Vital (II.) i u pismu pape Grgura VII. (od 20. ožujka 1074.).

1

) No makar da pape nisu priznavale dubrovačkom biskupu nadbiskupske časti i vlasti, ipak su i nasljednici Ivanovi po njegovu primjeru rabili nadbiskupski naslov u običnom ži

votu i u svojim spisima, dok ih službeni spisi javnih oblasti zovu samo biskupima, kako navedosmo. Ono prvo dokazuje nam jedna isprava biskupa Vitala I. (od kolovoza 1023.), kojom on i dubrovačko građanstvo osnivaju samostan sv. Benedikta na otoku Lokrumu, pa se on u njoj zove „nos Vitalis archiepiscopus"a dokazuje nam to i Vitalova nad

l

) Kukuljević „Codex dipl." br. 128. i 181. str. 112—3. i 148—9. — Farlati,

o. c. VI. str. 53. — Cerva („Sacra metrop. rag." kod Carrare „Chiesa di Spat." Nota II. str. 131—147.) opaža doista, da su pape i metropolite i pa

trijarhe zvali jednim imenom „biskup" kao imenom općenitim, jer da su svi crkveni glavari redom i značajem jednaki, a samo se razlikuju u časti i pra

vima jedan od drugoga, pa za potkrepu te tvrdnje navodi više primjera. No iz svih tih primjera vidi se, da je to vrijedilo sämo za najstarije doba kršćan

stva (do VI. stolj.), dok još razni hierarhički stupnjevi nisu bili zavedeni; ali od kada su se stali lučiti nadbiskupi od biskupa, od onda su pape točno označivale činove hierarhijske, pa nisu zvali nekoga biskupom, kojemu je pri

padala čast nadbiskupa. Samo jedan primjer navodi on, gdje papa Grgur VII. Gerarda, crkvenoga glavara sipontins.koga, jednom (g. 1074.) zove nadbisku

pom, a drugi put (g.. 1076.) samo biskupom. No ovaj pojedincati slučaj ne može oboriti općenitoga pravila. Međutim kad bi i uzeli (što nije vjerojatno), da pape još u XI. stolj. nisu redovno pazile na činovne naslove crkvenih gla

vara, ipak to još ne bi dokazivalo, da je dubrovački crkveni glavar bio doista nadbiskup i metropolit, jer se ni u kakvim papinskim ili drugim javnim ispra

vama ne spominju kakvi sufragani dubrovački ni njihove dijeceze, koje bi bile podložne dubrov. nadbiskupu kao svome metropolitu. A nije vjerojatno, da je papa dubrov. biskupiju podigao na nadbiskupiju bez metropolitske vlasti t. j. bez podložnih joj dijecezanskih biskupija. a

) Farlati o. c. VI. str. 44. i Kukuljević o. c. I. br. 144. str. 103. Ova isprava nema označene godine; veli se samo: „mense Augusti, indictione VI„ temporibus sanctorum imperatorum Basilii et Constantini". Ovi su carevi vla

dali zajedno do g. 1025. (od g 976.), pa je po tome VI. indikcija za njihove vlade bila 4 puta: g. 978, 993., 1008. i 1023.; no budući da Lukarić veli, da je Vital (I.) počeo vladati g. 1016, uzimlje se šesta indikcija g. 1023. Međutim opat mletskoga samostana Ignjat Đorđić tvrdi.u svojoj raspravi o mljetskom samostanu, da poziv Benediktinaca na dubrovačko zemljište spada