VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 19

19 je ove pobjede mogla biti ta, da su se Travunija i Duklja dale pod zaštitu i vrhovništvo ovoga moćnoga hrvatskoga kralja Tomislava, pobjeditelja silnoga cara Simeona, kome ni sam Bizant nije mogao odoljeti. Raša je valjda ostala u vlasti Bugara. Nije međutim dugo ovako ostalo. Po smrti Simeonovoj dođe na vladu slabi i miroljubivi sin njegov Petar (927— 969.), za kojega su se Srbi oslobodili bugarskoga jarma: Uteče naime (oko g. 931.) iz bugarskoga sužanstva srpski knežević Časlav, unuk Stroj mirov, a sin Klonimirov, i dođe u opustošenu Srbiju, koju pobuni i s pomoću Bizantinaca oslobodi bugarskoga gospodstva. Zato on priznade vrhov

ništvo Bizantinaca, pa valjda njihovom pomoću opet povrati svojoj državi Duklju i Travuniju, pače steče i Bosnu.

1

) Ali po smrti hrabroga Časlava (negdje g. 960.) poče Srbija pa

dati. Bosna dođe opet pod Hrvatsku (za Krešimira L), a Duklja i Travunija otcjepile su se od Raše i postale svoje.

2

) T)ok je tako Raša padala, počela se dizati Duklja, gdje se sad počeo usredotočivati politički život Srba. Ovdje se spo

minje pod konac X. i početkom XI. stoljeća znamenit vladar Ivan Vladimir, na kojega se međutim digla velika oluja sa l

) Conslantinus Porf. o. c. cap. 32. str- 158—9. i Documenta br. 201. str. 395—6. — Duklja i Travunija spominju se iza ovih događaja opet kao dio srpske države, te su se po tome sada za Časlava morale opet povratiti pod vlast Srbije, ako su za Tomislava bile pod Hrvatskom, jer ova je država po smrti Tomislavovoj počela padati sa svoje visine, dok se Srbija za časlava dizala. — Za Bosnu veli Konstantin (1. a), da je ona bila u njegovo (dakle i u Časlavovo) doba (oko g. 949.) u svezi sa Srbijom — Srv. Jireček o. c. I. str. 193. — 0 velikoj snazi tadašnje Srbije svjedoči savremeni (g. 956/7) arapski pisac AlMasudi (izd A. Garkavija „Skazanija musulmanskih pisa

telej" S. Peterburg 1870. str. 135—136.), veleći ovako: „Dein populus, cui nomen Surbin; hic populus slavicus terribilis est (inimicis) suis". M. Drinov „Južnie Slavjane i Vizantija v X. vjekje" Moskva 1876. str. 139. veli izrije

kom, da se ova moć Srba, o kojoj govori AlMasudi, odnosi na doba vla

danja Časlavova (Documenta str. 423. bilj. 22.). l

) Za Bosnu veli Pop Dukljanin o. c. gl. XXIX. str. 37.: „Deinde Cre

simirus cepit totam Bosnam et dominavit eam". — Srv Rački „Borba južnih Slovjena za državnu neoçlvisnost u XI vijeku" u „Radu" knj. XXV. str. 8586,