VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 162
162 spor s papom radi širenja istočne vjere po svojoj državi i radi odcjepljenja katoličkih biskupija svoje države od njihova metropolita, dubrovačkoga nadbiskupa, a s druge strane za kleo se u rat sa Bizantincima. On je podupirao njemačkoga cara Fridrika I. BarbarOsu (1152.—1190.), kad je išao na treću križarsku vojnu (sastao se s njim u Nišu 27. srpnja 1189.), a također i ustanak Bugara (pod vodstvom braće Petra i Asjena) protiv cara Izaka II. Angela (1185.—1195.), pa je zato ovaj udario (g. 1190.) na Nemanju i potukavši ga na rijeci Moravi prisilio ga na mir i pokornost. On mu morade vratiti jedan dio onih bizantinskih zemalja, koje je u prijašnjem ratu osvojio bio (Polog, Prizrensku oblast, Vranju, Usku i Niš). Da bi se obranio od daljnih nepogoda i da bi ovomu nepovoljnomu miru dao ljepši izgled, oženi on svoga drugoga sina Stjepana (Prvovjenčanoga) s Eudokijom, kćer kom Aleksija (III.) Komnena, brata i nasljednika cara Izaka II. na bizantinskom prijestolu (od g. 1195.—1203.). l ) Ova nedaća ote Nemanji volju za daljnje vladanje i po rodi u njemu želju, da preostali život sprovede u miru i tišini. Na to ga je nagovorio mlađi sin Rasko, koji je desetak godina prije toga utekao u sv. Goru i tamo se pokaluđerio pod imenom Save (poslije ,,sv. Sava"). K tome je i novi bizantinski car Aleksije III. želio, da na srpski prijestol dođe njegov zet, a mlađi Nemanjin sin Stjepan. To je sve sklonulo Nemanju, da se odlučio zahvaliti na prijestolu. No imao je mnogo muke, dok je nagovorio svoga starijega sina Vukana, da se odrekao prava na velikožupansku čast i za dovoljio kneževinom Dukljom (zajedno s Travunijom i pri morskim krajevima), ali pod vrhovništvom svoga brata Stje pana, koji je postao velikim županom. Nato se Nemanja na saboru odreče (25. ožujka 1196.) prijestola i ode u samo *) Nicetas Chômâtes o. c. „De Isaacio Angelo" lib. III. cap. 4. str. 568.— 569. —' Novaković o. c.' str. 46. — Kovacexic o. c. u „Glasu" LVIII.'Str. 105. —6. — Jireček o. c. I. str. 239. i 262. — Stanojević o. c. str. 97.99. — Samo Novaković veli, da je ova vojna bila g. 1193., dok ostali uzimlju g. 1190., a tako i V. G. Vasiljevski u ocjeni rasprave prof. Uspenskoga ' „Obra zovanie vtoraga Bolgarskago carstva" Odesa 1879. u „Žurnalu ministerstva nar. prosvješčenija" za g. 1879., srpanj str. 200.—201.
