VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 148
148 ostalim imalo raditi i o tome, da se obnovi primat spljet skoga nadbiskupa u starom opsegu po cijeloj Dalmaciji. Papa je valjda bio toga mnijenja, da će se rimska vjera moći lakše obraniti od nasrtaja Nemanjinih, ako se moć i ugled spljetskoga nadbiskupa ojača i raširi po cijeloj Dalmaciji. No tome, se jamačno opirao Nemanja, jer je on htio, da svoje biskupe spravi pod raškoga metropolita i predobije za istočnu vjeru. Isto tako nijesu htjeli ni Mlečani, gospodari Zadra i sjeverodalmatinskih gradova, da njihov zadarski nadbiskup i njegovi sufragani otpanu od njihova (gradeškoga) patri jarha, pa se opet vrate pod primat njima tuđega nadbiskupa spljetskoga. Zato su oni nahuškali zadarsko žiteljstvo, da je zaustavilo svoga nadbiskupa Lampridija, kad se htio uputiti na crkveni sabor u Spljet. Jednom mu je ono otelo lađu i njegovu robu u njoj, drugi put mu je probušilo i potopilo lađu, a treći put mu se prijetilo, da će ga napasti, ako se uputi u Spljet. Zato moli legata, da odgodi dan otvorenja crkvenoga sabora na kasnije doba, dok nastupi mirnije vri jeme. No kraj toga priznaje on, „da je Dalmatincima bila spljetska crkva majka, učiteljica i gospodarica, i da je nje zinu gospodstvu bila podložna cijela Dalmacija", pa zato da i dn želi slijediti stope svojih predšasnika (t. j. priznati pri mat spljetske crkve) i doći u njezino središte na sabor, ali je éto na žalost zapriječen. 1 ) Isto je tako priznao primat spljetske nadbiskupije i barski crkveni glavar, kad je stao raditi o tom, da obnovi dukljanskobarsku nadbiskupiju, kako ćemo vidjeti, a nema dvojbe, da je i dubrovačka nadbisku pija već od svoga osnutka priznavala to prvenstvo. tvrđivalo našu tvrdnju, da gornjodalmatinski biskupi nisu došli na ovaj cr kveni sabor (ako se držao), inače ne bi trebao legat da lično posjećuje ovoga gornjodalmatinskoga biskupa. ») Smičiklas o. c, II. br. 146. str. 149.
