VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 10

10 Pita se sad, što se dogodilo s ostalim prevalitanski m biskupima? Pod spljetskoga nadbiskupa nisu potpali, jer kad se početkom X. stoljeća za Tomislava držao (g. 924.) spljetski crkveni sabor za opseg solinskospljetske metropolije, nije tamo bilo prevalitanskih biskupa.

1

) Mora dakle da se s njima nešto drugo dogodilo. Kad je polovinom XI stoljeća osnovana bila nadbisku

pija u Baru, smatrana je ona kao nastavak prijašnje du

kljanske nadbiskupije, kako se vidi iz potvrdne bule pape Aleksandra II. (od g. 1067.)« u kojoj on nadbiskupa Petra zove „archiepiscopus diocliensis atque antibarensis ecclesiae",

2

) a i (nad)biskup Grgur u svojoj već spomenutoj ispravi od • g. 1177/8. veli izrijekom, da je barska nadbiskupija nasljed

nica i baštinica dukljanske nadbiskupije.

3

) No iz izvora ne doznajemo, kad je ta dukljanska nadbiskupija osnovana, pa zato moramo nagađati, kad je ona mogla postati. Negdje u ovo doba pripala je kneževina Duklja raškim ili srpskim velikim županima. Ovi su župani (Višeslav, Rado

slav i Prosigoj) tada priznavali vrhovnu vlast bizantinskih careva, kako izrijekom veli Konstantin Porfirogenet, ali su se. za župana Vlastimira, nasljednika Prosigojeva, dočepali slobode. Kad je ovaj iza trogodišnje borbe suzbio navale r bugarskoga kneza Presjama (negdje između 835. i 844.), raširio je on svoju vlast (preko Travunje i Duklje), i učinio se nezavisnim od bizantinske vlasti.

4

) ]

) Vidi spise ovoga sabora kod Račkoga „Documenta" br. 149. i 150. str. 187 —198. Najjužnije dalmatinske biskupije, o kojima se na ovom saboru radilo, bile su dubrovačka i kotorska. ^Documenta br. 152, 2. str. 201. 3

) „Et quod Dioclitiana ecclesia, cuius vices Antibarensis ecclesia in se recto transtulit consilio" (Smičiklas o. c. II. br. 155. str. 159.). 4

) „De administr. imp." cap. 32. str. 153. i Documenta str. 340—341. Tu se veli: „Kai vjaav (sc. oi SepßXoi) TÜ> ßaaiXei TojjJLatcov ÔTCOtaaao[jiEVot". (Rački „Documenta" 1. c.) uzimlje, da je ovaj rat bio negdje između g. 835—844., dok Jireček („Ist. Srba" I. str. 186.) veli, da se ovo zbilo oko g. 850. — Da je tada Travunija bila srpska, slijedi iz Porfirogeneta (o. c. cap. 34. str. 161. i Documenta str. 359.). Za Duklju nam svjedoči kasnija povijest, da je ona bila u vlasti srpskih velikih župana. — Srv. St. Stanojević „Istorija srpskoga naroda" Beograd 1910. str. 46.