VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)

Strana - 120

120 III. Zapisnik o zboru ili kapitulu, držanom 27. maja 1692. u samostanu sv. Jerolima u Martinšćici na otoku Cresu, u kojem navodi gvardijan samo

stana sv. Ivana iz Zadra fra Ivan Caretić, koliko je novaca primio, koji su bili na dobitku ili Uvelu. IV. Kopija oporuke, koju je dala pisati Katarina, kći Andrija Pužića 10. listopada 1554. u Dubašnici, a napisao ju pop Matij Bajčić, kapelan i nodar puplik. Pored ovih isprava imade više naknadpih bilježaka i računa. Dakako, da je tečajem vremena i mnogo isprava nestalo. R. Strohal. Sudovanje u Hrvatskoj god. 1588. Za hrvatsko plemstvo postojala su sve do godine 1725. dva suda: ve

liki i mali. Veliki sudovi („judicia octavalia") držahu se u Zagrebu, gdje im je predsjedao ban hrvatski. Mali pak sudovi („judicia brevia") bijahu od pri

like ono, što su današnji sudbeni stolovi. Svaka je županija imala takav sud ; na nj nije dolazio ban, već protonotar (prabilježnik) ili njegov zamjenik (vice

protonotar). Takav sud činio je veliki župan sa županijskim sucima i prisež

nicima. Hrvatski sabor u Varaždinu 21. veljače 1588. raspravljao je medju inim takodjer o tomu, kada bi se imali držati spomenuti sudovi. Za veliki sud od

redjen je kao rok blagdan apostola Jakova (25. srpnja). Sud će se po običaju obaviti u Zagrebu, ako to ne zapriječi kakva turska provala ili barem strah pred Turcima. Za taj banski sud izabrao je sabor takodjer prisežnike. — Mali sud za varaždinsku ' županiju držat će se tečajem godine u više mahova po 4 dana. To je učinjeno zato, što se nakupilo mnogo parnica, većinom radi smetanja posjeda i radi nasilja na imanjima. Prvi takav rok za županijski sud u Varaždinu odredjen je za nedjelju „Laetare" (Sredoposna), koja je g. 1588. pala na 27. ožujka. •— Zagrebačka i križevačka županija bijahu tada u tije

snijoj svezi; imale su jednoga te istoga župana, koji bijaše takodjer podban hrvatski. Za obadvije županije držat će se sud u Zagrebu; na tome sudu će se najprije 6 dana rješavati parnice plemstva iz zagrebačke županije, a onda još 3 dana parnice plemstva županije križevačke. To je produljenje sudovanja prema prije, kada se ovaj sud držao samo 6 'dana za obadvije županije. Opa

zilo se, da ovih 6 dana nije bilo dovoljno, te su mnogi seoski plemići (no

biles unius sessionis) s velikim troškom boravili 6 dana u Zagrebu, a. ipak se kući vraćali neobavljena posla, jer nijesu došli na red. Prvi rok za ovaj sud god. 1588. odrëdjen je za nedjelju „Reminiscere", t. j. za 13. ožujka. — Još je sabor stvorio ovaj zaključak: Svaki tužitelj mora po 4 denara položiti za svaku podnesenu prijavu. Ovako sabrane pristojbe podijelit će se medju pri

sežnike kao njihova dnevnica. Dr. Rudolf Horvat. Ispravak. Na str. 4. redak 4. od ozdo čitaj Faberu mjesto Fabern. Na str. 15. redak 19. od ozgo čitaj Duklja mjesto Dulja. Na str. 22. redak 4. od ozdo čitaj dubrovačkoga mjesto duurovačkoga. Na str. 26. redak 20. od ozgo čitaj Galiji mjesto Galiciji.