VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 114
114 banovima, neka baruna Ungnada prisile, da Franjevcima isplati dužnu svotu; podjedno neka iz ruku Ungnadovih činovnika preuzmu Gornji i Dolnji Kočan, pa neka ova dva sela predadu varaždinskim Franjevcima, odnosno njihovomu punomoćniku. Da se u toj stvari zaštiti kraljev ugled, zapovijeda Maksimilijan banovima, neka se posluže svim raspoloživim i zgodnim sredstvima; podjedno neka varaždinske Franjevce zaštite od nasilja baruna Ungnada i njegovih či novnika. (Izvorna pisma u kr. zem. arkivu, odjel „Acta neoacquisita".) Br. Rudolf Horvat. Kojim su pismom pisala sveta braća Ćiril i Metod? Pitanje, kojim su pismom pisala sv. braća Ćiril i Metod, dotično koje je pismo starije, da li glagolsko ili ćirilsko, pretresivalo se u devetnaestom vijeku više puta, napose bavili su se tim pitanjem Safafik, Rački, Geitler i drugi. Nu ipak nijesmo sasma jasno doznali, kojim su pismom braća Ćiril i Metod pisali, košto ni nijesmo doznali, koje je pismo starije, dali glagolsko ili ćirilsko. Ja držim pouzdano, ne obazirući se na razloge pomenutih učenih ljudi, kojima su učinili vjerojatnim, da su sveta braća svoje knjige napisali glago licom: da je glagolica starije pismo od ćirilice, da su sveta braća zaista na pisali svoje knjige glagolicom i da je zaista glagolica starije pismo od ćirilice. Za tu svoju tvrdnju navodim ove svoje razloge: 1. Hrvati su primili slavensko bogoslužje i obredne knjige neposredno od braće Ćirila i Metoda dotično od njihovih učenika, dok su još sveta braća djelovala u Panoniji i Moravskoj. Tako si možemo jedino s jedne strane pro tumačiti, kako da se je u Hrvata u najstarije vrijeme upotrebljavalo isključivo glagolsko pismo i sačuvalo se do današnjih dana u bogoslužju, a s druge strane, kako da su oni rijetki slavenski spomenici, koji su se sačuvali iz Pa nonije dotično Moravske, napisani glagolicom. Ćirilica nastala je istom poslije smrti svete braće na dvoru bugarskoga cara Simeona, koji htijući reformirati slavensku knjigu, izumi dotično dade urediti novo slavensko pismo, ćirilicu (po Klimentu) prema novijem grčkom pismu i prema glagolici, koja je već postojala u slavenskoj knjizi. Iz Bugarske se raširi ćirilica među Srbe, Ruse i među neke Hrvate kao bukvica (po Bosni i jednom dijelu Dalmacije). 2. Sto je u najstarijim ćirilskim spomenicima ćirilsko pismo sasma ude- šeno prema glagolici. Tu napose mislim na samoglasnike i nazale, koji dolaze mjesto kasnijih prejotovanih samoglasnika i nazala, košto i na glagolski znak A, mjesto koga dolazi u najstarijim ćirilskim spomenicima znak t, i to mjesto gla sova ia i mjesto glasa t pravo onako, kako i u glagolici znak A Istom kasnije razlikuju se u ćirilici glasovi « i t posebnim znakovima. R. Strohal. Dva privilegija općine Desinec. Nedaleko trgovišta Jastrebarske, uz državnu cestu, što vodi u Zagreb, leži selo Desinec, koje se nekada sv Ivan zvalo. To staro ime nosilo je po crkvici sv. Ivana, koja je ondje već u XIV. vijeku stajala.
