VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 8
8 pače u to ime poslao u Dalmaciju i jednoga svetoga muža, Ivana Ravenjan i na, koji je obnovio staru solinsku nadbisku piju sa sijelom u novo osnovanom Spljetu i postao (negdje oko g. 650.) njezinim prvim nadbiskupom. Ova nova „so linska ili spljetska nadbiskupija" baštinila je sva prava stare solinske nadbiskupije, t. j. ona je postala primicijalna ili prvostolna za cijelu nekadašnju nadbiskupiju, dakle i za po krajinu Prevališ, u kojoj je bila Duklja. 1 ) Kasnije su nastale promjene glede biskupija pokrajine Prevališ. Ova je naime pokrajina s vremenom opet došla u neposrednu vlast bizantinsku, a nato su bizantinski carevi gledali, da ju i u crkvenom pogledu sprave pod vlast svojih duhovna glavara . Tome se najbolja prilika pružila onda, kad su nastale razmirice između careva i papa. Carevi morali su sad ići za tim, ga umanje i oslabe vlast papa, a to se moglo postići i time, da se njima oduzme čim više biskupija, oso bito onih na zemljištu bizantinskom. Zato je car Lav III. Izaurički (717—741.), kad se zavadio s papom radi štovanja crkvenih kipova i tom zgodom izgubio Rim, oduzeo (oko g. 731.) papi biskupije bizantinske donje Italije i pokrajin| Prevališ, koje su mu do tada bile podložne i podvrgao ili carigradskom patrijarhu. 2 ) Biskupije prevalitanske biše pod vrgnute dračkomu nadbiskupu kao metropoliti, a ovaj je potpadao pod carigradskoga patrijarhu. To nam dokazuje jedan katalog grčkih biskupa, podložnih dračkomu nadbiskupu, 1) Ovo nam pripovijeda Thomas Archidiaconus „Historia salonitana" cap. XI. i XIII. str. 33. i 35. (i Documenta str. 286—287.). Također Miha Ma- dius o. c. cap. XV. ap. Schwandtner o. c III. str. 645. veli : „quod archiepiscopus spalatensis vocatur primas totius Dalmatiae". — Godinu 650. daje t. zv. rimski katalog solinskih nadbiskupa kod Farlatija o. c. I. str. 333., koji međutim nije jako star, pa zato može imati samo neku približnu vrijednost. — Srv. Bummler o. c. str. 380—381. i Jireček „Die Romanen" str. 46. U no vije doba smatraju neki pisci ovoga nadbiskupa Ivana Ravenjanina legendar nom ličnošću, jer da se on zamijenjuje s papom Ivanom X., koga su zvali Ivanom Ravenjaninom. Tako čini L. Duchesne „Le Provincial Romain au XII. siècle" u .Mélanges d'archéologie et d'histoire" A. 1904. sv. I. str. 75—123. Srv. J. S. B. L. „Sveti Dujam, biskup i mučenik solinski" Spljet 1906. str. 72. 2 ) Jireček „Die Romanen" str. 46. i „Ist. Srba" I. str. 44. i 165. — H. Geher o. c. u „Abhandlungen" B. 18. str. 73.