VJESNIK 14. (ZAGREB, 1912)
Strana - 98
98 rodu bilo na štetu pretopljenje u ugarsko kraljevstvo odnosno državu. Ugarski je naime kralj medju Hrvatima dokinuo vječne nutarnje svadje, koje su ih u 9. stoljeću napolak rastvorile. Magjarski utjecaj — a djelomice i jaki prigovori biskupa ma đarskoga porijekla — utemeljiše ili barem urediše medju Hrvatima biskupije: skradinsku, kninsku, krbavsku i senjsku. Magjari su nadalje u krug zapadne kulture privukli one Hr vate, čije divljaštvo u tako žalosnim bojama rišu križari g. 1096. (kada su prolazili kroz Hrvatsku); time su Magjari spasili Hrvate od posvemašnjega poraza". III. Na pripovijedanje i dokazivanje dra. Karâcsonyija prisi ljen sam staviti slijedeće opaske : 1. Čudno je hvastanje, da su Magjari „privukli Hrvate u krug zapadne kulture" . Ta ova je kultura bila Hrvatima pristupna davno prije nego li Magjari ma ! U dokaz toga spo minjem samo ova dva primjera: Hrvatski vladar Trpimir (dux Chroatorum) ima po načelima zapadne kulture uredjen svoj dvor g. 852., kada su Magjari još kao nomadi živjeli negdje na istoku od današnje Ugarske. A prvi hrvatski kralj Tomislav zajedno s hrvatskim velikašima sudjeluje na cr kvenom saboru u Spljetu g. 926., kada se Magjari doduše već doseliše u Ugarsku, ali kada još nemaju uredjene svoje kraljevine, te još polaze poput drugih nomadskih naroda ro biti u Njemačku. Da je prosvjeta u Hrvatskoj prije Kolomana bila na vi sokom stupnju, dokazuju nam kameniti spomenici u Ninu, Kninu i drugdje. Imena hrvatskih vladara na tim spomeni cima pokazuju, da to nijesu ostanci latinske kulture. Takovih spomenika nemaju Magjari iz onoga doba. 2. Istina je, da Hrvati nijesu ljubezno dočekivali križare, koji su g. 1096. preko Hrvatske prolazili na istok. To je posve i razumljivo, kada se znade, koliko trpi zemlja, kroz koju prolazi velika vojska. No drukčije nije križare dočekivao ni kralj Koloman, za koga nam povijest kazuje, da je s voj skom ugarskom bijesno udarao na križare.
