VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)

Strana - 83

83 1069. opet: „una cum nostris iupanis, comitibus atque banis";

1 isto tako veli Zvonimir prigodom krunidbe g. 1076.: „nec non comilum et baronum : Dominici tepzii curialis comitis, Kirne . . . comitis, et aliorum nostrorum comitum et baronum", a tako i g. 1078. „meorum comitum aliorumque nobilium communi fulcitus consilio."

2 4. Što se vojenih stvari tiče, zbori trogirski pripisak o takvim povlasticama, koje je madžarsko plemstvo tek g. 1222., i to samo na kratko yrijeme, izvojštiti znalo. Ako se prava madžarskoga plemstva glede vojne dužnosti utvrđuju u zlatnoj buli Andrijinoj, od tuda još ne slijedi, da oni tih prava nisu i prije imali. Baš zato, jer su kraljevi razna prava staleža krnjili, digli su se ovi na nj, te su ga prisilili, da se sva ta prava u temeljnoj državnoj ispravi popisu, od kralja prihvate i njihovo obdržavanje zajamči.

3 No kad bi i uzeli, što nije vjerojatno, da je madžarsko plemstvo istom tada steklo ta vojna prava, ne bi to ništa značilo za hrvatske velikaše, jer su ovi mogli ta prava i prije kod zgodne prilike steći ; a kada je bila zgodnija prilika, nego li onda, kada su priznali tuđega vladara za svoga? A imade i dokaza, da su hrvatski velikaši i prije zlatne bule imali takvih prava, a to je povelja kralja Bele III. (od g. 1193.) knezu Bartolu Frankopanu, kojom mu daruje modrušku županiju.

4 Tu se izrijekom veli, da će mu Bartol u slučaju rata morati doći u pomoć s 10 oklopnika unutar međa državnih, a izvan njih sa 4. Zar dakle nisu i ostali hrvatski velikaši mogli sebi izvojštiti sličnu povlasticu 90 godina prije toga u onako zgodnoj prigodi ? 5. Nevjerojatno je, da ni plemstvo ni njihovi ljudi (dakle najveći dio hrvatskih jobagiona) nisu bili dužni plaćati poreza, kako se veli u pripisci. Međutim i ovaj prigovor može staviti samo onaj, koji ne pozna inače dosta zamršenu povijest hrv. rinancijalnih prilika za narodne dinastije, a koje su prilike kod nas posve rasvijetlili Rački,

5 Klaić

6 i sada Tomašić (str. 7—32.) Glavne daće u hrv. državi bijahu: 1.) Zemlja1 Rački o. c. br. 55. str. 72. - Rački o. c. br. 88. i 99. str. 106. î 117. 1 Ovako sudi i Klaić „Marturina, slavonska daća u srednjem vijeku" u „Radu" knj. 157. str. 154., gdje veli ovako: „Što je upravo zlatna bula? Ona (je) . . . naprosto ugovor između ukupnoga plemstva Ugarske i Hrvatske s jedne strane, a kralja s druge, kojim je plemstvo smjeralo zaštititi svoje stare sloboštine i osigurati nove tekovine protiv samovolje kraljevske." Hrv. i ugar. plemstvo je njome „nastojalo obuzdati kraljevsku vlast u opće, te utvrditi svoje privilegije." * Smičiklas o. c. II. br. 247. str. 262. 5 „Nutrnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeća. IV. Državno uređenje. 1. Vladalac i njegova vlast." u „Radu" knj. 99. str. 84.—88. 6 „Marturina itd." u „Radu" knj. 157. str. 114.—213.