VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)

Strana - 81

81 župan Jura, koji se spominje oko g. 1078.—80.

1 Ivan „de génère Jamomethorum" može biti Ivan „schytonossa régis Suuinimiri" ili Ivan „Sclauus", koji u prisuću kralja Zvonimira dariva (negdje g. 1079.—80.) samostanu sv. Ivana u Biogradu svoje zemljište u Gorici.

2 Kao što se još u trog, pripiski spominju Đuro „de génère Suaçithorum" i dva Pribislava „de génère Çuddomirithorum" i „de génère Pol(et)ithorum", tako se i u ispravama spominju Juraj satnik (g. 1086.) i vlastelin Pribislav (1080.),

3 koji bi možda mogli odgovarati kojemu od njih. Imena Marmonja (Marmogna de génère Subbithorum), Mironja (Mirogna de génère Tugomirorum) i Obrad (de génère Laçnicithorum) ne nalaze se doista u ispravama, ali kako se spominju Dabrana, Petrana, Dragona, Grubona. Brate i dr./ lako da je bilo kod onodobnih Hrvata i onih njima sličnih imena (Mrmonja, Mironja i Obrad.)

5 Doista većina imena iz trogirske pripiske, koja su jednaka ili slična onima, što no se spominju u doba Krešimirovo i Zvonimirovo, ne spominju se u doba Stjepana IL, kako je to i kritičar istaknuo. Kako da to sebi protumačimo? Za nekoja od onih lica, koja se javljaju u doba Krešimirovo, mogli bi možda uzeti, da su za Stjepana II. bili već ili mrtvi ili tako stari, da već nisu mogli obavljati državnih ili dvorskih služba, i po tom da više nisu mogli utjecati na javne poslove. Ali za 1 Rački o. c. br. 109. i 133, 11. str. 126. i 164. — Spominju se još Jurina, župan kninski (oko g. 1076.—1078.), župan Jurana (za Zvonimira) i Jurana, župan sidraški (u doba iza g. 1059. — Rački o- c. br. 97., 133., 10. i 19. str. 113, 163. i 166.). 2 Rački o. c. br. 110. i 133., 6. i 10. str. 162. i 163. 3 Rački o. c. br. 111- i 117. str. 50., i28 i 144. 4 Rački o. c. br. 40., 45., 46. i 52. str. 54., 62., 63. i 68. 5 Po ovim iz isprava navedenim imenima hrv. velikaša vidimo, da je dosta bilo kršćanskih svetačkih imena (Andrija, Jura ili Gjuro, Ivan i Petar), a navodi se u ispravama još istih ili drugih kršćanskih imena, kao Ljudevit, documenat (u Račkoga) br. 2., Petar župan, doc. 12., Grgur vratar, Mihajlo i brat mu Petar, doc. 40., Grgur podžupan, doc. 58., Ivan djed i Kuzam lučki župan, doc. 60., Ivan ,,causidicus regis", doc. 69., Stjepan i Jakov, doc. 71.. Dominik tepčija i morski župan Jakov, doc. 97-, Dujam podžupan, doc. 103., Jakov tepčija, doc. 109., Stjepan župan i Bartol satnik, doc. 111., Dominik postelnik, doc. 125., Dominik dvornik i bravar, doc. 153. i dr. A znamo, da su se i mnogi hrvatski vladari zvali kršćanskim imenima, kao Ladislav, Ljudevit, Mihajlo, Stjepan, Petar i Dimitrija. Po tome se vidi, koliko vrijedi tvrdnja kritičareva (u „Revue de Hongrie" str. 103.), da ova kršćanska imena hrv. velikaša, koja se navode u trogirskoj pripiski, jasno pokazuju, da ona potječe iz XIV. stoljeća, kada su imena ljudi bila pola kršćanska, a pola narodna dok u doba Kolomanovo da su bila samo narodna, a ne kršćanska. Ovo kako vidimo nije istina. 6