VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)

Strana - 35

Proračun i obračun kraljevine Slavonije za g. 1553. U kr. zemaljskom arkivu zagrebačkom čuva se velika knjiga, koja sadržaje popis poreza („Conscriptiones dicarum") križevačke, varaždinske i zagrebačke županije od god. 1543. do god. 1601. Popisu za godinu 1553. dodan je takodjer obračun, iz kojega se jasno razabire prihod i rashod tadašnje kraljevine Slavonije. To je služben spis, što ga je saboru hrvatskomu podnio Ambroz pl. Gregorijanec, koji bijaše tada veliki sudac županije križevačke i zemaljski poreznik (dicator) kraljevine Slavonije. I. Proračun. Kao porezna jedinica uzimao se „fumus", što znači „dim", „ognjište" ili „selište", t. j. od prilike 12 jutara oranice i komad livade (koliko mogu u jednom danu pokositi 4 kosca). Od takve porezne jedinice plaćao se u 16. vijeku porez, koji se latinskim jezikom zvao „subsidium", dočim ga je narod hrvatski zvao: „kraljevića", „dimnica", „ognjiščina" ili „podimni dukat". Za godinu 1553. bijaše odredjeno, da svaki fumus mora platiti po jedan „ugarski forint", t. j. po jedan mali dukat. Polovica toga poreza ima se uplatiti do Sveta Tri Kralja godine 1554., a druga polovica na proljeće godine 1554. U Hrvatskoj se naime porez i kasnije u 17. vijeku plaćao naknadno, t. j. uvijek za prošlu godinu. Godine 1553. gospodovahu već Turci na cijelom teritoriju današnje Slavonije, t. j. u županijama: požeškoj, virovitičkoj i srijemskoj. Jednako je Turska već osvojila južni dio današnje Hrvatske, t. j. Liku i Krbavu; no zato je Hrvatskoj pripadao komadić današnje Bosne, t. j. onaj dio, koji se nalazi na lijevoj strani rijeke Une. Granicu izmedju tadašnje Hrvatske i Slavonije činile su rijeke Sava i Kupa. Štogod bijaše hrvatske zemlje od Kupe na jug do Jadranskog mora, sva se zemlja zvala „kraljevinom Hrvatskom." Sjeverno pak od Kupe sve do rijeke Drave prostirala se „kraljevina Slavonija." Grad Zagreb bijaše u središtu tadašnje Slavonije, koja se dijelila u 3 županije : zagrebačku, križevačku i varaždinsku.