VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)
Strana - 277
277 renos puri auri), te se obvezuje, da će istoj crkvi vratiti ova 283 dukata dobroga zlata 10 (quibusquidem ducentis octuaginta et tribus ducatis boni auri eidem ecclesie sancti Joannis Baptiste obligamur). Isti ovaj kaptol zagrebački zaključio je 9. ožujka 1492., da će Henriku Almanu, doktoru medicine, davati godišnju plaću od 50 dukata (quinquaginta ducatos), pa odmah odredjuje, gdje da se uzme ovih 50 forinti 11 (quos quidem quinquaginta florenos domini deputaverunt ....). Ugarski dukati ili zlatni forinti kovani su u Kremnici, te se odlikovahu čistoćom zlata ; pojedini komad vagao je 23% karata, a vrijedio je od prilike 11 kruna 55 filira. Kao dobar novac bude dukat god. 1559. uveden i u Njemačku, gdje ostade u porabi sve do god. 1857. Da je dukat zbilja vrijedio isto toliko, koliko i ugarski forint, vidi se iz založnice turopoljskoga vlastelina Pavla Šabarića od 24. veljače 1628. Ondje se naime kaže doslovce ovako : 12 „za dvadeset i šest ugarskih dukat tekuće dobre monete, vsaki dukat po sto novac (denaia) vugerskih brojeći". Dukat je dakle vrijedio 100 denara. No kovani su takodjer i veći komadi zlatnoga novca. Tako n. pr. iz protokola grada Varaždina doznajemo, 13 da je literat Petar Lastez god. 1592. imao velik „zlatan novac, koji je u sebi sadržavao dva dvostruka zlatnika odnosno četiri zlatna forinta ili dukata." (Unam monetam auream, duas aureas dupplas, quatuor vero aureos florenos sive ducatos in se continens). Ova nam bilješka kazuje, da se i u Varaždinu zlatan (ugarski) forint zvao dukat, pa da su u prometu kolali i dvostruki i četverostruki dukati. Imamo dokaza takodjer o tom, da su u Varaždinu kolali i njemački zlatni novci. Tako je n. pr. gradjanin Valentin Anošić god. 1592. od svoga župnika Ladislava Kerhena posudio deset zlatnih forinti, od kojih je svaki pojedini vrijedio 2 rajnska forinta. 14 (Decem aureos florenos, singulum videlicet florenum aureum per renenses florenos duos computando.) Ovaj dakle njemački zlatni forint vrijedio je 160 denara ili 120 krajcara odnosno 480 „beča". Varaždinski krznar Benko Vitković založio je god. 1592. svome župniku Ladislavu Kerhenu svoj majur sa 5
