VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)
Strana - 275
275 medju denara, krajcara i „beča" pruža nam zapisnik grada Varaždina. Ondje je naime za god. 1594. zabilježeno: 2 ,,Namostno aestimatum est per cruciferos septuaginta, hoc est per denarios 93 viennensem 1". Tu se dakle jasno kaže, da 70 krajcara vrijedi 93 denara i 1 „beč" ; to pako znači, da 3 krajcara čine 4 denara, jer 70:3 = 2373, što opet pomnoženo sa 4 doista čini 93 denara i 1 „beč". Medju sitne novce može se računati takodjer „groš" (latinski „grossus"). Prve groše uveo je kod nas kralj Karlo Roberto u 14. vijeku. Jedan groš vrijedio je u Varaždinu koncem 16. vijeka tri krajcara ili četiri denara. Od većih novaca kolaju u Varaždinu „forinte", „taliri" i „dukati". Forint je ime svoje dobio od riječi „llos" jer je na tome novcu bio urezan cvijet, grb grada Firence. Koncem 16. vijeka razlikuje se u Varaždinu ugarski i rajnski forint. Ugarski forint (florenus hungaricalis) vrijedi 100 denara, a rajnski samo 80 denara. Čini se, da je ugarski forint koncem 16. vijeka bio samo idejalne (nominalne) vrijednosti, t. j. ne bijaše srebrenih ugarskih forinti, već se po njima samo računalo. Nikada se naime izrijekom ne spominje, da bi u prometu doista tekao ugarski forint kao srebren novac. Naprotiv se više puta izrijekom nabrajaju drugi novci mjesto forinta. Tako se na primjer kaže, 3 da je netko kupio vinograd za 77 ugarskih forinti, pa je ovu kupovninu isplatio tako, da je prodavaču uručio 60 for. u obliku srebrnih talira, a 17 for. u sitnome novcu. (Pro llorenis hungaricis 77, in forma videlicet argenti talleris 60, ac in parva moneta flor. 17, qui simul computati efficiunt summam praenotatam.) Drugi čovjek kupio je vinograd za 80 ugarskih forinti, pa je kupovninu isplatio sa 60 talira i 20 for. u sitnome novcu. 4 (Pro florenis hungaricis 80, in forma argenti talleris 60, in parva vero moneta 20.) Rajnski forint imao je 20 groša, odnosno 60 krajcara ili 240 beča, a ugarski forint 25 groša, odnosno 75 krajcara ili 300 beča. Talir je svoje ime dobio po „Joachims-Talu" u Češkoj. Ondje je naime početkom 16. vijeka nadjena vrlo bogata žila srebra, pa je zato ondje godine 1516. počeo grof Stjepan
