VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)
Strana - 254
254 gradjana, tada će se i on kazniti globom od 1 rajnske forinte. (Prothocollum magistratuale liberae et regiae civitatis Varasdinensis pro anno 1592.—1602., str. 278.) Kada se o Martinju g. 1600. obavljao izbor magistrata, bude gradskim sucem izabran brijač Franjo Sveršić, koji imenuje Ivana pl. Rukela prvim prisežnikom gradskim. Prigodom pak izbora o Martinju god. 1601. bio je Rükel po petiput izabran sucem varoškim. (Prothocollum, str. 317. i 375.) 10« Kako će god. 1592. kaznilo čedomorstvo. Medju žetelicama, koje su godine 1592. žele žito varaždinskoga gradjana Martina Krvarića, nalazila se takodjer djevojka Jelena Moroić. Ona bijaše trudna, te se u zgodnom času udaljila od drugih radnica i rodila dječaka. Vrativ se natrag medju žeteljice, reče im Jelena, da je bolesna; zato se opet udalji, te spomenutoga dječaka živoga zakopa u zemlju. Sutradan dodje na svoje polje sam Krvarić, koji slučajno nadje mrtvo zakopano dijete. Uzevši sa sobom mrtvo dijete, pokaže ga kod kuće raznim ljudima. Spomenute žetelice odmah posumnjaše, da je dječaka rodila i ubila Jelena Moroić. Protiv nje bude 14. rujna 1592. povedena parnica pred gradskim sudom u Varaždinu, koji je tada imao „jus gladii", t. j. pravo, da sudi i na smrt. Javnu optužbu zastupao je „literat" Mihajlo Bijenik. Poslije ispitivanja svjedoka bude preslušana sama optuženica Jelena Moroić. Ona se isprvice branila, da dijete nije bilo živo, kada se rodilo, već da ga je zakopala mrtvoga. Kasnije ipak priznade, da je zakopala živoga dječaka. Nato je sud stvorio strašnu osudu po onome načelu: „oko za oko, zub za zub." Nesretna djevojka bude osudjena na smrt. Kazna će se pak izvršiti jednako prema zločinu, te su djevojku na očigled ljudi živu zakopali u zemlju, stavivši pod nju trnje. (Prothocollum magistratuale lib. et reg. civitatis Varasdiensis, str. 50.) 11. Milosrdje gradjana varaždinskih. Mjeseca siječnja godine 1601. buknuo je u Varaždinu velik požar, koji je uništio 66 kuća u Vidovskoj ulici. Pošto