VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)
Strana - 191
191 posramlenije v tomu sakramentu crkvenomu, mećući ga pod noge, kako i pogane. Po tom ta ista armata poide pod Feraru, od ke b(i)še kapitan g(ospodi)n Andrija Tr(e)vižan, i tada mu razbi armatu Ferariz i vze mu 15 golij i inih driv ormanih na 500 ali veće, i tada zgiboše mnogi ljudi, nikih pobiše a niki se potopiše. A tu takovu kaštigu e da si g(ospodi)n b(og) dopusti cica toga, zač onu čkodu i sramotu učiniše na Rici crkvam b(o)žim i sv(e)tim pos(ve)tilišćem i ljudem bogatim i ubozim, mužkim i ženskim glavam. Potom paki Francozi vzeše gospodi vsu Lumbardiju i veći del Frijula i tada va toj rati pogiboše množi vlastele bnetački i inih ljudi gospodskih i Francozov i Nimac i papinih ljudi, zač i p(a)pa tada b(i)še protivu gospodi i biše nih proklal, paki vola b(o)žija bi; i opet nih bl(agoslo)vi, paki bi vola b(o)žija. I umiriše se gospoda s papom Julijem i s kraljem od Spane i kraljem od Portugalie 1 ) i učiniše ligu za izagnati Francov van s Talie. Po tom paki vola b(o)žija bi, i opet se vsa Lumbardija preda našoj svitloj gospodi bnetačkoj i vas Frijul i vse ča su prvo držali i jošće veće imiše i pridobiŠe, i bi veliko veselîe va Bnecih u gospode i po vsem nihovu držaniju. To budi zadovole, zač bi bilo veliko govorenia od ostaloga zla, ko se je učinilo va toj rati v kampih meju vojskami od ubojstva i pro(li)tija krvi h(rist)janske i v gradih razlikih a navlastito v Piškeri i v Boloni. Zač i Bolona se tada biše pape odvrgla i dala se biše kralju franačkomu. I v toj rati niki Jakominić z Rike opalene učini vele po moru zla ljudem gospodskim, driva rubeći a ljudi pobijajući i topeći. Gospodo redovnici, m(o)l(i)te g(ospodi)na boga za duše tih h(ristj)an, ki pogiboše va toj teškoj i zaloj rati, i za mene fratra fra Šimuna okannoga i veloga grišnika više rečenoga. Hvalen je g(ospodi)n b(og) v v(i)ki v(i)k amen. Ti že g(ospod)i p(o)m(i)luj n(a)s. B(og)u hv(a)li. Priopćio dr. Franjo Fancev. Bilješka o senjskim šumama. 1566. 6. maja u Veneciji. Barun Franjo Turn piše kralju Maksimilijanu II., da je već pokojnoga kralja Fej^nanda I. zamolio vojvoda Urbinski, da može „in nemoribus Signi (!) certam ngnorum quantitaten incidendi posse, facultatem sibi concedere dignaretur, quibus nonnullos portus et arces suas reparare posset ..." Kralj Ferdinand je na tu molbu naložio Ivanu Lenkoviću „Croatiae praefecto", da izjavi „num ex ea lignorum incisio sine maximo illorum nemorum detrimento committi posset". Lenković na to nije odgovorio ili se u opće ne zna što je učinjeno. S toga Turn podupire molbu Urbinskoga vojvode. Original ovoga pisma nalazi se u c. i k. financijalnom arkivu u Beču pod oznakom „Zengg und Venedig" Aufstell. No. (fasc. 18.639. fasc. 134) Reichsacten. Vidimo kako evo uz Mlečane i Urbinski knez hoće drva iz vratničkih šuma, koje su u to doba bile bujne — a danas pusti je tamo krš. Priopćio E. Laszowski. l ) Emanuel Veliki.
