VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)
Strana - 163
163 stolar Šimun Peez; g. 1870. postolar Samuel Toth; a g. 1883. zidar fra. Nikodem. Prigodom „mendikaeije" zalazili su u sela takodjer fratri s kolima i lagvima. — Može se reći, da su i patri i fratri u samostanu koprivničkom dobro živjeli, imajući u obilju svake hrane. Tako su n. pr. 23. travnja 1779. izmjerili i popisali žito u samostanskom hambaru, te ustanovili, da samostan imade preko 200 vagana žita, od toga 40 vagana same pšenice, a 40 vagana raži. Toliko je žita preostalo još na proljeće 1779., po čem sebi možemo predstaviti, koliko su žita Franjevci sabrali prigodom žetve god. 1778. Nikada nije u samostanu koprivničkom uzmanjkalo drva za ogrjev, jer su pobožni seljaci iz šume dovažali, koliko je samostanu trebalo. Tako se n. pr. u kronici samostana spominje, da su mnogo drva dovažali Bregovci, Topolovčani, Subotičani, Jagnjedovčani, Hlebinčani, pa i neki koprivnički gradjani, naročito iz Brežanca. Često se dogadjalo, da su koprivnički Franjevci radi mendikaeije (prosjačenja) došli u spor s Franjevcima susjednih samostana : u Varaždinu, Čakovcu, Virovitici i u Križevcima (gdje je kasnije ukinut franjevački samostan i pretvoren u sjedište grko-katoličkoga biskupa). Da se takvi sporovi u buduće uklone, izdao je definitor franjevačke provincije 22. rujna 1780. u Čakovcu barem za t. zv. varaždinsku Krajinu (pukovnije : križevačka i gjurgjevačka) sporazumno sa generalom ove Krajine slijedeću odredbu: koprivničkomu samostanu pripada mendikacija u opsegu ovih krajiških župa : Drnje, Novigrad, Virje, Molve, Miholjanec i Koprivnica. Redovnici križevačkoga samostana prosjačit će u opsegu ovih krajiških župa : Topolovec, Sv. Ivan-Žabno, Cirkvena, Trema, Gjurgjic, Trnovitica, Nevinac, Rača, Tomašica i Garešnica. Za franjevački pak samostan u Varaždinu odredjena je mendikacija u opsegu ovih krajiških župa: Gjurgjevac, Klošter, Pitomaca, Šandrovac i Sv. Trojstvo. V. Godine 1805. provalio je u Austriju francuski car Napoleon. Za obranu svojih zemalja dade car i kralj Franjo
