VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)

Strana - 151

Franjevački samostan u Koprivnici. Kod pisanja povijesti franjevačkoga samostana u Koprivnici služili su mi ovi izvori: 1. „Liber memorabilium conventus Caproncensis ab anno 1780." u arkivu samostana koprivničkoga. 2. Zapisnici franjevačkih skupština i kapitula u arkivu franjevačkoga samostana u Zagrebu. 3. Kanoničke vizitazije u nadbiskupskom arkivu u Zagrebu. 4. Krčelić : „Monasteria minoritarum in Croatia et Slavonia"

, rukopis u arkivu Jugoslavenske akademije u Zagrebu. 5. „Synoptica descriptio provinciae Franciscano-Ladislaianae"

, servanda in archivio conventus Hrastovicensis. Compillata anno 1732. Rukopis u kr. sveučilišnoj knjižnici zagrebačkoj. 6. „Historia ordinis s. Francisci provinciae s. Ladislai regis"

. Rukopis u arkivu Jugoslavenske akademije. I. Zagrebački kanonik Gjuro Ratkay na 68. strani svoga djela „Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae" piše, da je vidio povelju, koja kaže, da su franjevački samostan u Koprivnici god. 1290. za vlade kralja Andrije III. Mlečanina osnovali hrvatski banovi Ivan i Henrik. Ratkay veli, da ne zna prezimena ovim banovima. No iz opće povijesti hrvatske znademo, da je god. 1290. banovao Henrik Gising, koji je imao brata Ivana. Pošto su Gisingovci posjedovali mnoga imanja u Podravini, vjerojatno je upravo ban Henrik Gising osnovao franjevački samostan u Koprivnici. Ime toga bana Henrika kao osnivača samostana koprivničkog našao je medju pisanim spomenicima u samostanskom arkivu takodjer o. Bonaventura Jenewein, koji