VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)
Strana - 143
143 mnijenje, da za Balkan Brokard mnogo ne vrijedi, jer ako je ono, što pripovijeda taj pisac, poznato iz drugih izvora, onda je i onako suvišan Brokard, — ako nije poznato, onda pako ne zaslužuje vjere. . Medjutim uspjelo je u najnovije vrijeme, da se pronadje latinski originalni tekst Direktorija od g. 1332. i to u 8 rukopisa. Taj je tekst (paralelno s franceskim prijevodom) izdan na temelju 4 rukopisa u Recueil des historiens des Croisades, Documents arméniens, II (Paris 1906), 365—517. Uvodnu studiju k ovom izdanju napisao je Ch. Kohler, konservator biblioteke „de la Geneviève" i redaktor časopisa Revue de 1' Orient latin. Kohleru je upalo u oči, da nijedan od rukopisa originalnog teksta, dapače ni onaj, koji je rabio kanonik Jean Mielot, ne spominje imena autora. Bilo mu je dakle umah jasno, da je Brochard 1' Allemand tek kombinacijom franceskog prevodioca postao autorom Direktorija. Pokušao je dakle, bez obzira na opće vjerovanje, da na temelju objektivnih činjenica pronadje pravog autora. I taj pokušaj sjajno mu je uspio (Sp. Hagenmeyer, Byzantinische Zeitschrift 17 [1909] 521—525, i Jireček, Geschichte der Serben 327 n. 1). Iz Kohlerovih izvoda (Recueil, predgovor p. CXLIII — CLXXVI) svatko se može osvjedočiti, da je autor Direktorija dominikanac Vilim Adam (Guilelmus Adae), koji je oko g. 1317. sastavio drugo jedno djelo „De modo Saracenos extirpandi" pod punim svojim imenom (izdano prvi put u Recueil 519—555). Isti stil, iste temeljne misli očituju se u oba spisa. Životopis autora, sastavljen na temelju svakog spisa napose, potpuno se pokriva; gdje se u godinama 1307— 1317 jedan pisac nalazi, tamo je i drugi. Oba spisa dolaze u rukopisima uvijek zajedno. Biografski podaci, koje o autoru sadržaje Direktorij, podudaraju se točno s podacima papinskih listova za Vili ma Adama. Na temelju arkivalija iz vatikanskog arkiva, objelodanjenih u Revue de 1' Orient latin, 10 (1903—4), 17—56, podaje nam Kohler i potpun životopis Vilima Adama. Rodjen je taj znameniti dominikanac u polovici 13. vijeka, po svoj prilici u južnoj Franceskoj. G. 1307. nalazi se u Carigradu.
