VJESNIK 13. (ZAGREB, 1911.)
Strana - 140
140 toga od topuskoga opata (i potonjega kninskoga biskupa) Andrije Tuškanića u siječnju 1523. za svoje vjerne službe plemićki posjed Marinja sela izmedju Marinpotoka i šume Boki (valjda današnji Marinbrod u župi Gore, sjeverno od Gline). Godine 1525, dne 20. svibnja dobila su opet rečena braća Blaž, Luka i Bartol Gjurgjević od istoga opata predij Cerje i selo Trstenec u kotaru kaštela Pokupje na sjeveru Kupe (selo Cerje pripada danas župi u Pokupskom). Bartol Gjurgjević ili Jurjević posjedovao je dakle god. 1523.— 1525. zajedno sa svojom starijom braćom Blažem i Lukom više sela i predija s obje strane Kupe počev od Topuskoga i Gline pa sve do Pokupskoga. No povrh toga imao je on sam nešto plemićkoga posjeda u Maloj Mlaki, te je pače god. 1519.—1525. po tom posjedu primio pridjevak „de Mala Mlaka". Rečene god. 1519. zastupa on pred zagrebačkim kaptolom hrvatske plemiće Škarice i Dudiće, po čemu sudimo, da je tada bio već odrastao, i da je bio vješt sudskim poslovima, premda se ne zove ni djakom ni magistrom. Značajno je, da se u darovnici topuskoga opata ođ 25. studenoga 1526. (prilog V.) spominju samo njegova starija braća Luka i Blaž; po tome možemo nagadjati, da ga u to vrijeme nije više ni bilo u Hrvatskoj. Od braće Bartolove spominje se Blaž Jurjević u jednoj glagolskoj ispravi od 26. travnja 1535., koja je izdana u Topuskom 1 ). Poslije nalazimo god. 1544. -1551. braću Štefana i Petra Jurjeviće, koji su bili po svoj prilici sinovi Blaža ili Luke. U jednoj ćirilskoj listini, izdanoj godine 1544. takodjer u Topuskom, spominje se Štefan Jurjević uz ine hrvatske plemiće (Vid Bobinac, Tomaš Mišljenović, Juriša Žarković, Ive Bukovački, Tomaš Banjedvorac, Miklouš Boričević i t. d. 2 ). Po listinama od g. 1535. i 1544. sudimo, da se je u kotaru topuske opatije rabilo oboje pismo : glagolsko i ćirilsko. Dne 14. rujna 1548. ulažu plemići Stjepan i Petar Jurjevići pred zagrebačkim kaptolom prosvjed protiv toga, da se !) Kukuljević Iv., Acta croatica, p. 237. 2 ) Ibid. p. 244.
