VJESNIK 12. (ZAGREB, 1910.)
Strana - 241
241 ili su manjkava. Tim je pismom napisana čitava literatura, o kojoj za sada vrlo malo znamo, jer se na žalost nije našlo u nas radnika, koji bi pokušali skinuti tajnu koprenu s ove posve narodne hrvatske knjige. Nu nadajmo se, da će i u tom pitanju na bolje krenuti. Prof. Strohal dao se je na taj posao ustrajnom energijom i potpunom spremom, a nadamo se, da će u tome poslu, kada jednom prokrči put, i sljedbenika naći. Prije svega valjalo bi prirediti novo izdanje i to posve-kritično svih glagolskih listina, bilježaka i napisa, jerbo dosadanja izdanja (Kukuljevićevo i Šurminovo) ne zadovoljavaju. Posao taj imao bi se povjeriti čovjeku, koji je glagolskomu pismu posve vješt i koji pozna dijalektične osobine onih krajeva, iz kojih te listine, bilješke i napisi potječu, da se opet ne dogode neugodna iznenadjenja. Uz to valjalo bi proučavati pjesničku i prozaičnu hrvatsku glagolsku literaturu, valjalo bi hrvatski narod upoznati sa glagolskim književnicima i sa njihovim djelima. Nema sumnje, da bi i povijest hrvatske literature dobila posve novo lice, čim bi se glagolska hrvatska knjiga proučila, a mi da bi dobili znatno jasniju sliku o historijskom razvoju kulturnih prilika hrvatskoga naroda. „Slovenci za sjedinjenje s Hrvatskom god. 1848." Slovenske peticije, što ih je pod gornjim naslovom u 1.—2. svezci ovogodišnjega „Vjesnika" (str. 54. si.) priopćio g. dr. Velimir Deželić, razjašnjuju nam neke historijske podatke, koje sam iznio u slovenskim naučnim publikacijama. Razjašnjuju nam na pr. list, što ga je dne 24. maja 1848. celjski kapelan Ign. Orožen pisao dr. MurŠcu u Gradac, izvješćujući, „daß die Bauern aus den Bezirken Rann, Reichenburg, Lichtenwald und einigen an der Grenze gelegenen Bezirken mittelst Deputationen in Dobova mit den Kroaten über Vereinigung beyder Teile und über Aufhebung der Zolllinie unterhandeln" 1 . Prema tomu bili bi se vršili po svoj prilici u Dobovi pod Brezicama sastanci hrvatskih i slovenskih seljaka. A napose mi .je Deželićeva publikacija razgonetnula neku bilješku, što sam je kao zagonetku priopćio u „Bleiweisovom Zborniku" („Matica Slov." 1909.) str. 282. „Agramer Zeitung" je naime dne 8. juna 1848. izvijestila: „Den 6. Juni kam die sehr zahlreiche krainerische (slovenische) Deputation hier an und übergab dem Landtage eine mit mehreren tausend Unterschriften bedeckte Petition um Vereinigung mit Kroatien; sie wurde auf eine angemessene, freudenvolle Weise empfangen". Evo, to je dakle bila deputacija, koja je u Zagreb doniela Deželićeve peticije, a 0 kojoj u izvještajima Jelačićeva sabora (koliko znam) nema spomena. Jelačić je ove peticije po svoj prilici uručio Gaju, kao upravitelju „inostranih djela", a Gaja poruši baš u početku juna poznata Miloševa afera. Od koje strane se je pokrenulo ovo peticioniranje, ne znam za sada, no imena osoba, što se nalaze u Deželićevoj objavi, pomagat će nas valjda u daljnjem razbistrivanju stvari. Ime „Jurečić" u cerkljanskoj je općini i dandanas rašireno, isto tako „Dvoršek" (ne: Dvošek) i „Kragl" (puk izgovara: Kregl!) u sevničkom kotaru. Martin Kragl, umirovljeni župnik, 84 godina star, živi u Polju uz Sutlu. Neka mi bude ovdje dozvoljeno, samo još napomenuti, 1 „Korespondenca dr. Jos. Muršea* u „Zborniku" Matice Slov. 1904., 1905.
