VJESNIK 12. (ZAGREB, 1910.)
Strana - 236
Savremeni opis zagrebačkoga požara od god. 1706. U staro vrijeme snašle su naš glavni grad opetovano velike elementarne nesreće. Kuga, ta strašna bolest, koju u srednjem vijeku nazvaše „crnom smrću", harala je u Zagrebu godine 1374., 1382. i 1645. Žestoki potresi zadesiše grad godine 1505., 1506., 1530., 1586. i 1590., a veliki požari god. 1645., 1674. i 1706. Potonji požar opisao nam je vrlo živo savremenik Gjuro Paravić, kanonik zagrebački, u svomu do sada neobjelodanjenom rukopisu „Chronologia Collegii Bononiae fundati", koji se sada nalazi u knjižnici jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Gjuro Paravić ili, kako se u svojem rukopisu sam nazivlje, Paravigich bio je član primorske obitelji Paravia, Paravić ili Paravigich, koja je godine 1712. stekla ugarsko plemstvo, a godine 1798. kraljevsku donaciju na nekada Frankapansku gospoštiju Čabar. Gjuro Paravić učio je u Bolonji, bio je kasnije župnikom u Stenjevcu, a od godine 1704. kanonikom zagrebačkim, opatom de Jast, arcidjakonom goričkim i t. d. Umro je u Zagrebu dne 10. travnja 1716. Na str. 319. i 320. njegovoga spomenutoga rukopisa nalazi se ovaj opis zagrebačkoga požara : 1706. Quae dum ita fièrent: ecce tibi, proh dolor! tristissimae, et casu tragico vix aliquando audito, plenissimae ad me advolant litterae, ab A. R. D. Petro Szissinaczky C. Z. transmissae, quibus mihi totam ciuitatem Zagrabiensem, cum toto fere capitulo, et cum utriusque partis suburbiis, praediis et interiacentibus intra capitulum et civitatem ad praeterlabentem fluvium sitis domibus, excepta episcopali arce cum ecclesia capituli, ac Nova villa Latinorumque vico, die 14. Junii anni praemissi horrendum in modum funditus, plane exceptis muratis, denunciat non sine lacrymis, Wulcano immolata. Quo dlicet prima fronte creditu mihi fuit quasi impossibile, ita tarnen factum, immo adhuc horribilius, ut is perscripserat, plures ad me datae confirmarunt litterae, fatale illud, et longa annorum série deplorandum dictorum locorum incendium in seminario capitulari hora tertia eiusdem diei pomeridiana suum sumpsisse initium ita denuntiantes, ut intra unicam circiter horam tota fere Zagrabiensis facies Trojae olim captae sit simillima. Abstulit