DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 88

88 biskupi ugarski i hrvatski sa kraljem: cum utriusque regni universo coisilio, kako veli listina od g. IUI. (Cod. II. No 19. p. 22). Čudno J3 svakako, da bi se taj združeni sabor obih kraljevina, kome su navo !no p-isustvovali i palatin i velmože, u prvom redu bio tim bavio, koje župe spadaju rapskoj biskupiji, a tek na drugom mjestu sa pravima sveukupne crkve cijele Dalmacije. Neodgovara nadalje stilu kurijalnom slijedeća izreka: Cognovimus, decrevimus quoque ad honorem et dignitatem illius (scilicet Arbensis) ecclesie investituras tam ecclesiarum quam episcoporum et abbatum absque regis consilio, quemadmodum fuisse probavimus, fieri debere. Pošto bi se ovaj privilegij imao ticati svih biskupija, vrlo je čudnovato, da bi se ova odredba činila baš na čast rapske episkopije, i to još u prisuću spljetskoga arkiepiskopa i metropolite. Bombastičan jè pleonazam, koji ne odgovara kratkoći stila one dobe : quemadmodum fuisse probavimus, fieri debere. Prispodobimo samo s ovim lapidarnost izreke: „episeopum, quem elerus et populus elegerit, ordinabo" naše trogirske diplome. Riječi: „absque regis consilio" su suvišne, a prema kraljevskom veličanstvu bestaktne. Biskupa zadarskoga Marka ne pozna Ugkellus ;

409

) u opće samo ova listina zna za njega. Isto vrijedi za kaločkoga biskupa Fulbertusa

410

) Listina ga druga ne poznaje. Thurôcz, II. c. 63. ga spominje, ali tek za Stjepana II., gdje pokapa Alma: in albensi ecclesia (Gams: o. c. p. 371). Farlati nam pripovjeda (V. p. 54), da je negdje za vrijeme biskupa Gregorija, koji je vladao zadarskom crkvom još i god. 1111., sazvao arkiepiskop spljetski Crescencije provincijalni crkveni koncil u Zadar, al da je godina toga koncila nepoznata, a akta o njemu da su izgubljena. Jedino je ostao fragmenat neki u arkivu kaptola spljetskoga, u kom se spominju biskupi, koji bijahu prisutni A ti su osim Crescencija: Gregorij zadarski, Lupus rapski, Petar ozorski, Dominik krčki, Ivan trogirski, i četiri cenobarha. Adfuit, dodaje Farlati, Theobaldus praepositus Strigoniensis, fortasse locum tenens, sive legatus Laurentii arehiepiseopi Strigoniensis; ex quo intelligi licet jam tum conari coepisse Archiepisco pos Strigonienses provinciam Spalatensem in suam potestatem redigere. cum primum Dalmatia juris hungarici esse coepit. Upotrebiv možda ove podatke crkvenoga sabora, sačinjena je kašnje isprava od godine 1111., koja je očito u korist rapske crkve patvorena.

411

) im

) cf. Farlati: Illyrici sacri tom. V. p. 54. Gams: Séries episcoporum ecclesiae catholicae, Ratisbonae 1873., p. 426. *

lu

) Pray: Spécimen hierarchiae hungaricae, Posonii et Cassoviae 1779., II. p. 5. ima „Tulbertusa" (sie!) tri puta, i to g. 1111., 1114. i 1119. 411

) Osim već citirane rasprave Šuflaja: Szâzadok 1905., sr. još ovu listinu, a naročito potpise, sa listinom Kolomanovom, danom zoborskoj opatiji od g. 1111. Fejêrpataky: Kâlmân kirâly oklevelei p. 42. i si., i p. 78. i si. Fejêrpataky drži ispravu autentičnom, sačinjenom po Krešimir ovoj od g. 1069,