DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 66

éô sljednice: dum viduarri ejus exclu di non posse videretur, ipsa Pelrum, qua destinatum a marito regem ... in socium curarum assumpsit. Za način, kako je postao Samuel Aba kralj, imamo vrlo mršave podatke starih kronika i životopisa. Vita 5. Gerardi c. 17. (Endlicher: p. 226) veli: Alba, comes Palaču deiecto Petro regalem coronam et aulam regiam sibi usurpavit. Dalje se pripovjeda, kako je Aba poslao biskupe i knezove (principes) sv. Gerardu: „ut per manus ipsius imponatur diadema regni super Caput eius." A pošto Gerard ne htjede Abu kruniti: episcopi, qui aderant, ipsum coronarites cum magno ornatu et comitatu cleri et populi in ecclesiam introducunt. Simon de Keza (Endlicher pag. 110) pripovjeda, da velmože i biskupi nezadovoljni s Petrom pošto od kraljevskoga roda (seil. Arpadova potomstva) zgodnog ne nadjoše, ex semet ipsis quemdam comitem nomine Aba, sororium sancti regis Stephani super se regem profecerunt. Kašnje pripovjeda, da je Aba: „in regem" bio konsekrovan.

305

) Ivan arcidjakon ima još kraće: Samuelem ducem, Oba dictum, qui ex primiš Hungarorum ducibus, Etheo nempe descenderat, regem dicunt. Iz svega ovoga vidimo, da pravo nasljetstva nije bilo još ustaljeno, ma da bi, ako starim kronikama možemo vjerovati, vladalo načelo, da bi kralj imao biti iz Arpadove obitelji, što konačno odgovara shvaćanju one dobe na zapadu. Ipak ali vidimo, da se je krunidba smatrala obligatornom, jer inače kralj gledom na nezadovoljstvo naroda i veliki ugled sv. Gerarda, ne bi bio forsirao svoju krunidbu. Dapače obdržavan je i krunidbeni sabor u Čanadu, gdje je Samuel ukinuo naredbe Petrove. Kako je onaj prvi sastanak, navodno u Albi, gdje je Aba izabran, bio kako Kovačić

i0G

) veli, fakciozan, ili bolje revolucionaran sastanak, opravdano je držati, da je Samuel tek čanadskim saborom postao legitimnim kraljem, jer bi inače teško bilo shvatiti, da bi se Gérard bio odupro legitimnom kralju. Ta on sam veli, da je stekao Aba kraljevstvo „

fraude.

307

) 305

) Cf. Thuroćeva kronika II. c. XXXVI. „Aba regali potestate sublimatus, consecratus est in regent. Omnes autem constitutiones et exaetiones, quas Petrus rex secundum consuetudinem suam statuerat, Aba rex in irritum revoeavit." To je doslovno iz bečke kronike c. 44. odnosno Hessove kronike, cf. Fraknôi : Chronica Hungarorum p. 15. — Magister Ivan de Thurocz bijaše suvremenik starijega Hunyada (Dan rodjenja i smrti nepoznat). Njegova je kronika izvadak iz Bečke (Markove), a samostalan je samo za dobu od 1382.— 1463. cf. Krones: Grundriss der Oesterreich. Geschichte mit besonderer Rücksicht auf Quellen— u. Literaturkunde. Wien, 1881. p. 18. 3

°ß) Vestigia: p. 110. a°') Vita S. Gerardi c. 17. (Endlicher, p. 227).