DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 49

49 višu i nižu titulaturu, kako pokazuje poziv na carevinu grčku i kraljevinu ugarsku, koje obje države bijahu potpuno nezavisne i slobodne. C. Hrvatska. Mi neznamo pouzdano, koji je hrvatski vladar prvi okrunjeni kralj. Toma arcidjakon spljetski (hist. sal. c. 13) u katalogu arhiepiskopa spljetskih pripovjeda, da je bio g. 914. arhiepiskopom neki Ivan tempore Tamislavi ducis, a g. 970. da je bio'neki Martin tempore Theodosii*

44

) imperatoris et Dirscisclavi regis. Dalje nastavlja: Ab isto Dirscisclavo celeri successores ejus reges Dalmatie et Chroatie appellati sunt. Recipiebant enim regiae dignitatis insignia ab imperatoribus Constantinopolitanis et dicebantur eorum eparchi

245

) sive patritii. Odavle vidimo, da Tomo ne veli izrijekom, da je Držislav prvi hrvatski kralj, i da je on prvi dobio krunu. Ovo se tek dade izvoditi iz njegova, ne posvema odlučnoga pripovjedanja. Ova opreznost Tomina daje naslućivati, da je to tek njegova kombinacija, a da nema pred sobom odlučne dokaze. Moguće da je car bizantinski Držislavu ili kojemu od njegovih nasljednika poslao koje: &x των βασιλείων έσθήτων ή στεμμάτων (Const. Porphyr, de admin. imp. c. 13), iz česa je onda Toma stvarao zaključke. Nikako pako ne smijemo Tomino pripovjedanje tumačiti tako, kano da bi moćni car Tzimisces, koji je nakon pobjede nad Rusima vrativši se u Carigrad prinukao bugarskoga vladara Borisa, da odloži vijenac, tiaru i grimizne cipele, počinio po bizantskome nazoru najveći skandal, da prizna podijeljenje krune uzurpatoru bizantskih temata.

240

) Iz Tome arcidjakona ne možemo dakle ništa više izvoditi, nego da je Držislav bio kralj, a to znamo i iz diplomata. Iz listina dapače znamo i više, to jest, da Držislav nije bio prvi kralj, jer je već i njegov otac Krešimir, djed Petra Krešimira bio kraljem. Doc. No. 14., 15., 45.

247

) Mnogi drže, da je Tomislav bio prvi hrvatski kralj. Da je Tomislav bio kralj, dokazuju nam listine Ivana X. (Rački, Documenta ρ. 187, 189), jer se tamo naročito nazivlje: rex Chroatorum et Dalmatiatora, dok ne bude takovim priznat i zapadno-rimski car, ili bolje njegov pravni na-, sljednik. 2H

) Te godine vladao je u Bizantu Ivan Tsimisces, a u opće nema nikojega cara imenom Teodozij poslije VII. stoljeća. М6) Eparhije su bile upravni i pravosudni kotari (Zachariae: Geschichte des griechischrömischen Rechts, Berlin 1892. XIV. 353). Jedva treba spomenuti, da hrvatski vladar nije mogao biti eparh. Sr. ο tom gore više. М6

) Vis majus scandalum, quam quod se (dominus tuus) imperatorem vocat, im

perii nostri themata sibi usurpat, veli car Nikefor poslaniku cara Otona. Liudprandi le

gatio, c. 2, 3. 2

") Već je Gfrörer: Byz. Gesch. II, 199 dvojio, da bi Držislav bio prvi kralj. Sr. ob ovom pitanju krasnu raspravu Račkoga: Preobraz hrvatske knježevine u kraljevinu, Rad 17. Ni Krell: Einleitung in die slavische Literaturgeschichte, p. 345. op. 1. ne vjeruje, da je Držislav dobio krunu iz Bizanta. 4