DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 154

VIII. Vesprimska listina od god. nog.

1

) (1) Anno dominicç incarnationis millesimo C. VIIII. precipiente cristianissimo rege Columbano renovatum est hoc Privilegium de monasterio (2) Bezpremensium monialium. Causa autem renovationis hec sunt. Cum totum Privilegium sancti Stephani de omnibus pertinentiis eius(3.) dem monasterii cera sigillo eius insignita esset involutum et inevitabili necessitate quarundam litigationum fuisset apertum, causis quç (4) emerserant extinctis, et exinanita fide veteris privilegii oportuit novum fieri, quod ea contineret, quç monasterium illud (5) sine omni controversia illo tempore obtinuit, quando ipsum Privilegium preceptum est renovari. Et hec sunt ea, qu§ inventa sunt esse ipsius (6) ecclesiç sine omni contradictione, Simone Quinqueecclesiarum episcopo iussu regis et consensu Bezpremensis episcopi diligenter perscrutante, et veritatem (7) rei cristianissimo regi Columbano referente. Villa Zaarberin cum LHIIor mansionibus, sed terra ad ipsam villam pertinens est communis, et silva (8) ipsius ville, habitatoribus. Villam Zamtou iuxta Danubium dedit prius sanctus Stephanus cum triginta mansionibus, et postea dedit in dedica- > x

) Po Fejêrpataky: Kaiman kir. oki. p 33. — Osim listine od g. 1108. imamo još i ovu listinu, koju su prije držali za nepečatanu dvogupku prvanje listine, pa je nisu niti izdavali. Medjutim veli Fejêrpataky, pag. 31, ne samo, da su teksti obih listina različiti, već se baš tekst ove isprave u mnogom više prilagodjuje sadržaju Stjepanove grčke diplome. Artija je manja od one prve listine, pa je svmo 58 cm. duga, a 45'5 cm. široka, Pisana je u transversalnom obliku. Linirana je po talijanskoj metodi drvenim „ligniculum"-om. Grčki tekst zaprema 17 punih i jedan započeti slog, iza toga dolazi 11 slogova praznih, a onda latinska renovacija sa 20'/^ sloga. Medju obim tekstima, grčkim naime i latinskim nalaze se probušci, na kojima je valjda bio pečat. — Koji li je bio razlog, da su u tako kratko vrijeme izdane dvije renovacije Stjepanove isprave, još je i danas zagonetka (Fejêrpataky, p. 32).