DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 133

133 već u vlasti Kolomanovoj, oteti ni narušiti ne će. Već Lucij (de regno III. 3) tumači taj izraz ovako, kad veli: Colomanus cum nondum Ja­dram Dalmatiamve possideret monialibus S. Mariae Jadrensis regiam libertatem tribuendo, regium jus Croaticum remisisse videtur; quod non de personis, sed de terris in Croatico regali solo, aononasterio posse­ssis intelligendum est. Kralj dakle uzimlje u svoju kraljevsku zaštitu posjed opatica, što ga imaju van grada, a naglasuje da im daje slo­bodu, ma da faktično još nema grada. 13 ) ali ga ima pravno, i za to ovdje i naglasuje, da im daje regiam libertatem, kao njihov, ako i ne faktični gospodar, a ono zakoniti kralj, pa i već naprijed prijeti oštrom kaznom svakomu, koji bi samostan u njegovoj imovini smetao. Iz raz­loga političke taktike posve je shvatljiv postupak Kolomanov, da ovako predobije pristaše u Zadru, koji mu se još kao novoizabranom kralju nije predao. A da Zadrani znadu, da imadu posla sa legalnim gospo­darom svojim, pozivlje se Koloman na krunidbu svoju, koja je obav­ljena in urbe regia, a da isključi mogućnost supozicije sile, naročito ističe, da je legalno krunjen na saboru : salvo habito consilio. Pošto riječi regia libertas posvema dobro pristaju u ovu Kolo­manovu listinu, lahko je moguće da je pisac kopijalne knjige, znajući da su i Krešimir i Zvonimir dali privilegija tom samostanu, na osnovu Kolomanove listine napisao Doc. 51. i Doc. 119. Tako bi postalo shvatljivo, da su riječi regia libertas došla u Doc. 51., au Doc. 119: regali jure subscribo libertatem. A tko polaže na riječcu „laudo" važ­nost, 14 ) razumio bi, za što ona dolazi i u Doc. 51. i 119. Prigovor Paulerov radi pogreške pisarske : Acriensis mjesto Agri­ensis, 15 ) isto je tak smiješan, kako mu je neosnovan prigovor, što se zagrebački biskup nazivlje Zagoriensis, kad posjedujemo originalnu li­stinu Kolomanovu od god. 1111., izdanu zaborskoj opatiji, gdje stoji medju svjedocima Manasis 1 *) episcopi Zagoriensis. Da nam imena bi­skupa Procopiusa i Singidunusa nikoja druga listina sačuvala nije, mi­slim da je dovoljan razlog u tome, što nam nijedna druga listina od ove godine sačuvana nije, a u opće osim dalmatinskih, sačuvana su nam samo još tri Kolomanove listine u korist ugarskih crkvi. 13 ) Sr. o tom i ono, što pripovjeda Farlati: Illyr. sacr. III. 164, tumačeći, kako kralj još nije morao imati grad, da mu kao zakoniti gospodar dade povlasti ili potvr­djuje prava. u ) Riječ laudo ima od Krešimirovih samo Doc. 51., a od Zvonimirovih Doc­119. — Tek u listinama iza 1090. nalazimo tu riječ opet (D. 128, 129.). lr >) Fejêrpataky : o. c. p. 18 veli: „a szöveg ily mérvu elrontâsât . . . nem kép­zélhetjuk," to j. da si toliku (!) pogrešku ne možemo pretstaviti. 16 ) God, 1113. bio je Manasis nadbiskup spljetski. (Toma: Hist. Sal. 60, Rački),

Next

/
Oldalképek
Tartalom