DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)
Strana - 133
133 već u vlasti Kolomanovoj, oteti ni narušiti ne će. Već Lucij (de regno III. 3) tumači taj izraz ovako, kad veli: Colomanus cum nondum Jadram Dalmatiamve possideret monialibus S. Mariae Jadrensis regiam libertatem tribuendo, regium jus Croaticum remisisse videtur; quod non de personis, sed de terris in Croatico regali solo, aononasterio possessis intelligendum est. Kralj dakle uzimlje u svoju kraljevsku zaštitu posjed opatica, što ga imaju van grada, a naglasuje da im daje slobodu, ma da faktično još nema grada. 13 ) ali ga ima pravno, i za to ovdje i naglasuje, da im daje regiam libertatem, kao njihov, ako i ne faktični gospodar, a ono zakoniti kralj, pa i već naprijed prijeti oštrom kaznom svakomu, koji bi samostan u njegovoj imovini smetao. Iz razloga političke taktike posve je shvatljiv postupak Kolomanov, da ovako predobije pristaše u Zadru, koji mu se još kao novoizabranom kralju nije predao. A da Zadrani znadu, da imadu posla sa legalnim gospodarom svojim, pozivlje se Koloman na krunidbu svoju, koja je obavljena in urbe regia, a da isključi mogućnost supozicije sile, naročito ističe, da je legalno krunjen na saboru : salvo habito consilio. Pošto riječi regia libertas posvema dobro pristaju u ovu Kolomanovu listinu, lahko je moguće da je pisac kopijalne knjige, znajući da su i Krešimir i Zvonimir dali privilegija tom samostanu, na osnovu Kolomanove listine napisao Doc. 51. i Doc. 119. Tako bi postalo shvatljivo, da su riječi regia libertas došla u Doc. 51., au Doc. 119: regali jure subscribo libertatem. A tko polaže na riječcu „laudo" važnost, 14 ) razumio bi, za što ona dolazi i u Doc. 51. i 119. Prigovor Paulerov radi pogreške pisarske : Acriensis mjesto Agriensis, 15 ) isto je tak smiješan, kako mu je neosnovan prigovor, što se zagrebački biskup nazivlje Zagoriensis, kad posjedujemo originalnu listinu Kolomanovu od god. 1111., izdanu zaborskoj opatiji, gdje stoji medju svjedocima Manasis 1 *) episcopi Zagoriensis. Da nam imena biskupa Procopiusa i Singidunusa nikoja druga listina sačuvala nije, mislim da je dovoljan razlog u tome, što nam nijedna druga listina od ove godine sačuvana nije, a u opće osim dalmatinskih, sačuvana su nam samo još tri Kolomanove listine u korist ugarskih crkvi. 13 ) Sr. o tom i ono, što pripovjeda Farlati: Illyr. sacr. III. 164, tumačeći, kako kralj još nije morao imati grad, da mu kao zakoniti gospodar dade povlasti ili potvrdjuje prava. u ) Riječ laudo ima od Krešimirovih samo Doc. 51., a od Zvonimirovih Doc119. — Tek u listinama iza 1090. nalazimo tu riječ opet (D. 128, 129.). lr >) Fejêrpataky : o. c. p. 18 veli: „a szöveg ily mérvu elrontâsât . . . nem képzélhetjuk," to j. da si toliku (!) pogrešku ne možemo pretstaviti. 16 ) God, 1113. bio je Manasis nadbiskup spljetski. (Toma: Hist. Sal. 60, Rački),