DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 131

131 Ysaac comes, iaudo. Petrus comes, laudo. Clodia

5

) comes, laudo. Saul comes, laudo. Arnej comes, laudo. Thomas comes, laudo. Andreas comes, laudo. Cosmas comes, laudo. Vochan comes, laudo. Dionisius comes, laudo. Iz kopijalne knjige opatica sv. Marije u Zadru (str. 18). Smič. Cod. II. 6. p. 9; Lucius: de regno 1. III. c. 3.; Farlati: Illyr. sacr. V. 52; Fejér: Cod. II. 31; Kuhuljević: Jura regni I. 27; Kuhuljević, Cod. II. pag. 5. B. Tumač listine.

6

) Da uzmognemo pravo shvatiti i ocijeniti ovu listinu, valja da ju prispodobimo sa starijim dokumentima, koja govore o pravima samostana opatica sv. Marije u Zadru, odnosno kraljevskim poveljama, kojima se ona zaštićuju. U registru privilegija toga samostana dolazi kao najstarija listina privilegij kralja Krešimira od god. 1066. izdan u Šibeniku (Rački: Doc. 51, p. 66). Ako bliže proučavamo taj dokumenat, prvo je što nam u oči pada, da kod datuma spominje cara bizantinskoga: Duka in (partibus) Constantinopoleos imperante. Već je Pauler

1

) dobro opazio, da nijedna listina hrvatskoga kralja ne spominje cara bizantinskoga, osim listine (Doc. 40. p. 51) od god. 1059.,

8

) koja je ali interpolirana, kako nam dokazuje originalni tekst, nadjen u arkivu zadarskoga namjesničkoga vijeća, koji još Lucij (de regno II. c. 14.) nije poznavao. Drugi je vrlo sumnjiv navod u toj listini, što se veli, da je ovaj dokumenat „kanonički" potvrdjen od arkiepiskopa i biskupa i ostalih: hocque ab archiepiscopo et ab omnibus episcopis confirmatum can onice et ab omni cetu conlaudatum est. Crkvene potvrde kraljevski privilegij nije trebao, kad već ne bi važnost polagali na sam izraz „canonice confir5

) Clodia comes je identična osoba sa Cledinom, koji je kašnje: per gratiam dei et jussionem domini mei Stephani regis princeps hujus provinciae et banus, Klaić ; Vj. z. a. III. p. 2; I. 223. 6

) Pauler: Szâzadok 1888., p. 329; Fejêrpataky; Kâlmân kirâly oklevelei, p. 18; Klaić: Vjesnik arkeologičkog društva VIII. p. 110.; Kršnjavi: Vjesnik zem. arkiva, II. p. 156.; Marczali: Milenijska povjest II. p. 206, op. 2; Šišić: Kralj Koloman i Hrvati, p. 71. — Od starih vrlo lijepo analizira listinu Lucius: De regno III. c. 3. (in fine). 7

) Szâzadok: 1888: p. 327 i si. 8

) Doc. 95 od god. 1077. koji nakon datuma ima riječi: „apostolante papa Gregorio VII. et apud Grecos Michaële imperante," označuje Rački kao: „Charta spuria."