DRŽAVNOGA PRAVA (ZAGREB, 1910.)

Strana - 121

I. a) Trogirska apendikula k povjesti Tome arcidjakona, sastavljena na temelju listina od godine 1102.0 A. tekst. Memoriale bone memorie domini Thome, quondam archidiaconi ecclesie spalatensis. Colomanus, filius Vladislaui regis Ungarie, stans in regno loco patris sui, et quia multa strenuitate uigebat, proposuit totam Chrouatiam usque ad mare dalmaticum sub suo dominio subiugare. Venit cum suo exercitu usque ad flumen Draue. Chrouates uero audientes de aduentu regis congregauerunt exercitum suum et preparauerunt se ad pugnam. Rex uero audita congregacione ipsorum, misit suos nuncios, uolens ipsos gratiose tractare, et pacta cum eisdem, ut uoluerunt, ordinäre. Chrouates vero audita legacione domini regis, inito consilio omnes insimul acceptauerunt et miserunt XII nobiles sapientiores de XII tribubus Chrouacie, scilicet : comitem Guran de genere Chaçittorum, comitem Vgrinum

2

) de genere Chuchacorum, comitem MarJ

) Opširnu raspravu ob ovom dodatku trogirskog rukopisa napisao je Kršnjavi: „Prilozi historiji salonitani Tome arcidjakona spljetskoga" u: Vjesniku zem. arkiva, II. p. 130 i si. Kritiku ove radnje napisao je Gruber: Vjesnik zem. arkiva III. p. 73 i si, i 179 i si., i P. Gy. (Pauler Gyula) u Szâzadok, 190. p. 924 i si. Na obje kritike odgovara Kršnjavi u Vjesniku arkiva IV. p. 101 : Ein Nachwort zu den Studien über die Historia Salonitana. — Rački u Književniku I. 375. i si. veli, da memorijal potiče od Tome. Memorijal je otštampan u: Lucius: „de regno" u prilogu Tome arcidjakona po vatikanskom rukopisu, koji je kopija najstarijega spljetskoga. Kukuljcvić: Codex II. 4. izdao je memorijal po vatikanskom rukopisu i po trogirskomu kneza Fanfogne, koji je pisan pismom književnim XIV. vijeka, a izvor mu je rukopis spljetski, ili bar nije od njega stariji. Važnost mu je naročito u tom, što ima dvije tri riječi, koje jasno pokazuju, da je izvadak iz neke listine (Smičiklas : Cod. II. p. 9. op.). — Rački uzeo je za temelj svoga izdanja Tomine povjesti (Mon, Slav. mer. 26., Scriptores III.) spljetski rukopis, a donosi varijante trogirske. — Smičiklas: Cod. II. p. 8 donosi sve varijante. 2

) Ugrin je kašnje prvi hrvatski ban (dux) pod kraljem Kolomanom. Wertner: Szâzadok 1909. p. 377. misli, da je „Ugra" bio Magjar, ali ne pruža za to dovoljno dokaza. — Falzifikovani doc. 19. Cod. II. p. 22, spominje nekog komeša Ugarana, što je očito ista osoba. Bilješka od god. 1111. (Cod. II. 21. p. 24) imenuje ovoga komeša: Uguran. Sr. Miklošić: Bildung der slavjschen Personennamen, nr. 477,