VJESNIK 11. (ZAGREB, 1909.)

Strana - 73

O jednom spomeniku iz doba kralja Držislava. </ Držislav je bio sin i nasljednik kralja Krešimira Starijega (maioris)

, kako se to vidi iz glasovite ninske isprave kralja Krešimira Velikoga od g. 1067» (po prilici).

1 Tom ispravom potvrđuje ovaj kralj samostanu sv. Krševana u Zadru posjed zemljišta u Diklu, koje mu je podijelio već njegov pradjed Krešimir Stariji, i koji mu je ostao netaknut za nasljednika Krešimira Starijega: Držislava, njegova sina, za Svetoslava i njegove (Svetoslavove) braće Krešimira (Mlađega) i Gojslava, i njegova (Svetoslavova) sina Stjepana, oca Krešimira Velikoga.

2 U ovoj se ispravi ne kaže, što su Svetoslav i njegova braća Krešimir (Mlađi) i Gojslav bili Držislavu, ali iz rodbinskoga odnošaja tih predšasnika Krešimira Velikoga, kako ih ovaj sam označuje u svojoj *) Dr. Fr. Rački „Documenta historiae croaticae periodum antiquam illustrantia" Zagrabiae 1877. br. 45. str. 62. Ova je isprava navedena u „chirographu" Petra, opata sv. Krševana od g. 1067., u kojem se navode posjedi ovoga samostana. Datum nije u ispravi naveden. Rački (1. c.) stavlja ju u g. 1062. po prilici, ali to nije točno. Vrijeme njezina izdanja može se ovako doznati. Počevši od g. 1059. pa sve do Božića g. 1066. spominje se u ispravama hrvatskim biskupom Rajnerij (Rački „Documenta" nr. 40., 42.. 48., i 51. str. 54., 59., i 65., i 66.), a istom g. 1069. navodi se novi hrv. biskup Anastazij (Documenta nr. 55. str. 74.). Budući da se pako u našoj ispravi spominje kao njezin pisac Adam, izabrani hrvatski biskup, to je ovaj mogao biti izabran negdje poslije Božića g. 1066., kad se posljednji put spominje Rajnerij, a prije g. 1069. No ovaj se vremenski razmak još više suzuje time, što je isprava navedena u tom chirografu opatovu od g. 1067., dakle je morala biti napisana poslije Božića g. 1066., a prije izdanja ovoga chirografa od g. 1067., koji medjutim nema oznake dana ni mjeseca. Prema tome možemo reći, da je ova isprava izdana negdje početkom g. 1067. — Valjda ovaj isti monah Adam spominje se g. 1069. kao opat samostana sv. Bartola kod Knina (Documenta nr. 55. str. 74.), od kuda slijedi, da nije bio potvrdjen za hrv. biskupa, jer se kao hrv. biskup nikad više ne spominje; mjesto njega je valjda tu stolicu biskupsku zasio spomenuti već biskup Anastazij. 2

) Evo riječi Krešimirove Isprave: „Comperimus namque in gestis proavi nostri Cresimiri maioris, quod pro remedio animae suae tradidisset in monasterio sancti Chrisogoni territorium aliquod in fundo, quod dicitur Yculus .... quod tutum possessoribus suis mansit tempore ipsius (i. e. Cresimiri), et filii eius Dirzislai et temporibus Suatoslao et fratrum eius Cresimir et Goyslao, et filii eius Stephani, patris mei". 6