VJESNIK 11. (ZAGREB, 1909.)
Strana - 48
Prilozi povjesti podsjedanja zagrebačkih godine 1529. Iza nesretne bitke kod Muhača, u kojoj je i kralj Ljudevit nastradao, bilo je ispražnjeno prijestolje ugarsko-hrvatsko te je trebalo birati novoga kralja. Jedan dio hrvatskih stališa i redova izabere na staru godinu 1526. kralja češkoga Habsburgovca Ferdinanda kraljem hrvatskim, dočim je druga stranka 5. siječnja 1527. izabrala kraljem Ivana Zapolju. Posljedica ovoga dvostrukoga izbora bio je gradjanski rat izmedju stranke Ferdinandove i Zapoljine. Tečajem ovoga gradjanskoga rata dogodila su se i podsjedanja grada Zagreba godine 1529. Pristaše Ivana Zapolje u Gornjoj Slavoniji, zagrebački biskup Simun Erdedi, Ivan Banfi od Lindve, priur vranski Ivan Tahi, Petar Erdedi i druga slavonska gospoda, dočuvši, da se je Zapolja povratio iz Poljske, kamo je bio pobjegao, te da će mu pomoći sultan turski Sulejman, odlučiše sakupljati čete te podsjedati grad Grič na zagrebačkom brijegu, koji je grad pristajao uz Ferdinanda, te je Ferdinandu va posada okolici zagrebačkoj mnogo štete nanjela bila. Grad Grič branio je Ferdinandov pukovnik Nikola Thurn sa 1000 Španjolaca, veterana pješaka iz talijanskih ratova. Medju ovima nalazili su se i odlični španjolski vojnici, sinovi plemenitih španjolskih porodica, kao n. pr. Ljudevit Davala, Ivan Sahnas, Garcias Guzman, Franjo Zapata i drugi. Biskupova vojska počela je grad podsjedati sredinom julija, nu Španjolci ga hrabro braniše, te bi ga i bez tudje pomoći obranili bili, da ih konačno ne prisili glad tražiti si pomoć iz vana. Thurn pisao je o svome položaju biskupu ljubljanskomu i kranjskomu namjesniku Krsti Rauberu te vojnomu zapovjedniku u Mehovi Ivanu Puchleru, tražeći od njih pomoći te hrane za španjolske vojnike. Rauber poslao je na to veliki broj konjanika te 7000 njemačkih pješaka uz Savu prama Zagrebu. Dočuvši Zapoijini pristaže za dolazak Ferdinandove vojske, te bojeći se da će dospjeti izmedju dvije vatre, napustiše podsjedanje Griča te se razidjoše. Nu da se nebi mislilo, da su iz straha pred neprijateljem pobjegli, navališe još na tvrdi grad Ladislava Morea Svetu Jelisavu (Szent Erzsébet, Jelisavac) na Dravi prama Osijeku te ga osvojiše. Thurn sa Španjolcima te njemačkim pomoćnim četama uzme sad na uzvrat biskupu Erdediju i Zapolji podsjedati Kaptol i utvrdjeni grad biskupa zagrebačkoga. Nu pošto nije imao većih topova, to mu ne mogoše mnogo naškoditi. Biskupski grad branio je neki stari svećenik
