VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)
Strana - 168
168 imenu Andriju Bota od Bajne i Franju Balašu od Gjarmata, povjerivši im, da preuzmu ne samo baniju, nego i one gradove i imanja Ivaniša Korvina, koja su imala pripasti kraljevskoj kruni. Suviše je novim banima bilo sazvati što prije sabor kraljevine Slavonije, te na njemu vijećati i potrebito odrediti za obranu kraljevine. Ali slavonski staleži dočekali su nove bane s najvećim nepovjerenjem. Najviše se je njima otimao dosadanji banovac (podban) Bernardin Turčanski (Thuroczy) od Ludbrega, koji je svakomu plemiću zaprijetio gubitkom glave, ako bi došao na sabor, što su ga rečeni bani zakazali. I slobodna obćina na brdu Gradcu (današnji gornji grad Zagreb) oprla se je banima, ne htijući ih primiti medju svoje zidine. Kralj je na molbu potonje obćine pismom od 30. ožujka 1505. javio banima, da je rečenu obćinu primio u svoju zaštitu, te im je zabranio, da ulazeći u grad ikakve štete i nasilje žiteljima čine, već da gotovim novcem plaćaju, što će trošiti ; no zato je drugim pismom od 9. travnja 1505. oštro zaprijetio Bernardinu Turčanskomu, ako bi dalje banima smetao. Oni moraju baniju preuzeti i sabor sazvati, kako je prije odredjeno. Ne zna se, da li se je slavonski sabor zaista sastao ; ali nema dvojbe, da staleži nisu htjeli novih bana priznati, jer se oni još u listopadu te godine zovu naprosto „izabrani" bani. Najviše se je rogoborilo protiv Franje Balaše od Gjarmata, jer nije imao posjeda u hrvatskom kraljevstvu, i jer je bio na glasu kao okrutnik i kao smutljivac. Napokon je kralj bar donekle popustio, te je na početku g. 1506. mjesto omraženoga Balaše imenovao banom rodjenoga Hrvata, po imenu Marha Mišljenovića od Kamičca, koji je bio dosad kaštelan kraljevskoga grada u Budimu. Ove na osnovu isprava ustanovljene činjenice dopunjuje Juraj Ratkaj u svojoj banologiji (str. 116—117) ovako: „. . . Vladislaus succedere iussit Andream Bothum et Franciscum Balassium, cognomento Giarmathium. Qui cum Crisium venissent, quo in loco ius dici et consilia provinciae agitari consueverant, Andream Bothum nobilitas aequo animo admisit, de Balassio, quod vir crudelitate infamis et factiones alere diceretur, nec in provincia arcem aut ditionem possideret ullam tumultuose reclamatum est, et Vladislao sine mora indicatum, ut alium eius loco mittere vellet; quod cautum legibus esset, ne qui bonis carerent, eum magistratum gerere possent. Quod ille re comperta haud gravatim concessit, revocatoque Balassio Marcum Mislenovicium, e Camisatio Croatiae nobili loco ortum, qui arcis Budensis praefecturam obtinebat, Botho collegam futurum eo ablegavit; sieque animos provincialium facili negotio paeavit". » Odpor hrvatskih staleža protiv imenovanja bana Franje Balaše mogao bi se po tom tumačiti poglavito tim, što rečeni ban nije u hrvatskom kraljevstvu imao ni grada ni imanja, kako je to zakon propisivao. Ali staleži oprli su se takodjer poslije i Ivanu Tahu. kad ga
