VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)

Strana - 126

126 § 12. Gradovi dalmatinskih Romana, koji sačinjavahu temat Dalmaciju, ne pripadaju zapravo k έθνη. Alije bilo zgodno, da se ο njima raspravlja poradi tijesne sveze predmeta sa susjednim Slavenima. Nije bilo teško caru, da dobije topografske pojedinosti, koje on podaje ο gradovima,

1 putem stratega Dalmacije. Očevidno je, da je povijest avarskoga osvojenja Salone bila tradicionalna priča u Spljetu. Ovdje osobito i u Dubrovniku sabirale se obavijesti. Imena osoba, koje se iseliše iz Salone, morala su se bila sačuvati u Dubrovniku;

2 i jasno je, da navedeni datum, A. D. 448—9, također potječe iz dubrovačke tradicije,, koja je krivim načinom spojila ovaj događaj s najezdama velikoga Atile. Opis svakoga od glavnih gradova ima isti oblik

: podrijetlo imena, oznaka naravi položaja ili opsega mjesta, bilješka ο svecu, koji se po

glavito štovao, i opis glavne crkve ili crkava. U pogledu Trogira zadnja je točka izostavljena, s obzirom na Spljet i na Dubrovnik daje se više informacije. Ali možemo lako zaključiti, da se sva ova jednolika informacija sabrala za cara u isto vrijeme, i to bez sumnje g. 948—9. Vidjeli smo, da su vijesti ο Hrvatima, Srbima i t. d. (cc. 31—36) tijesno vezane sa vijesti ο dalmatinskim gradovima u gl. 29. i da su morale biti sastavljene po prilici u isto vrijeme. Može se dokazati, da je informacija ovdje potekla iz slavenskih vrela, ali naravno mjesto za dobiti takovo znanje bijaše u Dalmaciji, i jedva ćemo imati krivo, ako zaključimo, da ono bijaše sabrano ondje upravo na zapovijed carevu. Jagić se dotaknuo ovoga pitanja, te je mnio, da je možda koji strateg Dalmacije „došao zgodimice u bliže odnošaje sa kojim Hrvatom iz odličnije, moguće i vladajuće obitelji, te si dao pripovijedati ο podrijetlu njihove vlasti."

3 Ovo je pravo priznanje hrvatskog izvora, ali ja nagi

njem mišljenju, da dobivanje ovake informacije nije bila stvar slučaja Na svoja slavenska vrela on jednom naročito podsjeća. U svojoj bilješci ο Martinu Franku pripovijeda on, da λέγουσιν οί αότοί Χρωβάτοι θαύματα ικανά ποιήσαι (150, 4). Po ovome možemo zaključiti, da cijelo izvješće ο miroljubivoj politici Hrvata potječe od hrvatskih saopćenja. Niti se, mislim, može ni najmanje ο tome dvojiti, da bilješke Konstan

tinove u koliko se tiču asocijacije Heraklijeve sa ranom hrvatskom povijesti (koja je dala toliko povoda modernim istraživačima za prepiranje) reproduciraju hrvatsku tradiciju. Ovdje imamo hrvatsku i srpsku rekonstrukciju njihove vlastite povijesti, a tradicija je otpočela sa vladanjem Heraklija. Hrvati su se sjećali, da su otac Porgin, a zatim Porga, bili u ono doba njihovi vladari. U ranijim grčkim izvorima, koja se još 1 Taj temat je obuhvatao Zadar, Trogir, Spljet, Dubrovnik, Kotor i Kvarnerske otoke Krk, Osor, Rab. Bar je pripadao k θ·έμ·α Δορραχίοο. 2 Ρ. 137. U popisu dolazi Valentinus, otac Stefana protospataria. Ovo (za način čitanja vidi Bandurijevu notu 344) može biti anakronizam, ali ne izopačenje. 3 Archiv, f. slav Phil. 17 (1895) 359.