VJESNIK 10. (ZAGREB, 1908.)

Strana - 118

118 Dvije su ozbiljne (da ne govorimo ο manjima) pogrješke u Kon

stantinovu pripovijedanju. Zauzeće Bari-a po Saracenima, koje se dogodilo A. D. 84

1.

1

, metnuto je u početak Vasilijevog vladanja, odmah iza kako su Saraceni bili prisiljeni, da dignu podsadu Dubrovnika; i dvije su različite podsade Dubrovnika zamijenjene. Na Dubrovnik su navalili Saraceni prvi put 847.-8. A. D., a drugi put 866.-7. A. D.

2 Ovom drugom podsadom bavi se Konstantin. On napominje tri vođe, Sultana, Sabu i Kalfusa. Od ovih Sultan Mufareg ibn Salem bijaše bez sumnje vođa druge navale

; ali druga dva, Kalfun i Saba pripadaju skoro sigurno prvoj navali.

3 Konstantin sam pokazuje pogrješnost svoje kronologije, kazujući, da su poslije zauzeća Bari-a Saraceni vladali „svom Logubardijom četrdeset godina" (130, 18). Ovaj se broj približava istini; on je prevelik, ako se perioda računa do oslobođenja Bari-a, premalen, ako se osvojenja Nikefora Fokasa uzmu kao termin. Čini se, da je jasno, kako je nastala ova pogrješka. Pisac je našao u jednom vrelu pad Bari-a i (prvu) podsadu Dubrovnika zabilježene zajedno. Uzevši, da je ovo ona ista podsada, koja je bila dignuta dolaskom Nikete Oorife u A. D. 868., on je pao u daljnu pogrješku u pogledu zauzeća Bari-a. Oslobođenje Bari-a pripovijeda u kratko sa bizantinskog gledišta, zatajivši činjenicu, da je bio Ljudevit, koji ga je prisvojio, i da je bio u rukama Benevenčana za njeko vrijeme prije nego li je prešao pod vlast Vasilija. Onda dolazi izvješće ο daljnim doživljajima Ljudevita II. u južnoj Italiji. Ovo ima posve značaj anekdote, a junak je lukavi .sultan. Pripovijetka ο sultanu, koji se nikad ne smije, varijanta je (kao što je Banduri istaknuo) od διήγημα παλαιόν ο sužnju Sesostrovu, ο kojem se pripovijeda u Teofiiaktu Simokati.

4 Pravo držanje Adelhisa i njegove stranke u isključenju Ljudevita iz Beneventa

5 izlazi u pripovijesti kao posljedica lukave spletke Afrikanca. Cijelo ovo pripovijedanje ide u isti 1 Vidi svjedočanstvo u Hirsch, Byz. Studien, ρ. 255. 2 Cambridgeska sicilijanska kronika, ed. CozzaLuzi, ρ. 28: έτους ,5τν?' παρελή

φθησαν οί Τογοί — ίνδ. ια', ετοος ,ζτοε' παρεδοθησαν οι Τογοι τό β' Ινδ. <ι> ε'. Gay, (ορ. cit. ρ. 92) čini se, da misli na mogućnost, da je prva podsada bila prije osvojenja Baria, ali mi ne možemo nabaciti datum sicilijanskih anala. 3 Hirsch, ib. ρ. 255; Vasiljev, Vizanlija i Arabi (za vrem. mak. din.) p. 13, n. Kalfun je sudjelovao kod osvojenja Bari-a u 841., Saba je upravljao Tarantom u 840. * VI. 11. 5 Gay op. cit. p. 106. Pripovijest se ne obazire na pređašnje sužanjstvo Ljudevita, koje je nadahnulo jednu pučku latinsku pjesmu, tiskanu u Muratori, Ant. Ital. II 711, i u Du Meril, Poesies populaires Latines anterieures au douzieme siecle (1843), 264—6. Čini se, da se ne može tumačiti misteriozan stih „Exierunt Sado et Saducto, invocabant imperio", kao da se odnosi na sultana. Latinski izvori ne spominju pripovijest, da je on"podstaknuo urotu. Za druge pogrješke u Konstantinovu pripovijedanju vidi Hirsch, 257—9.